Je li delta posljednja “supervarijanta” korone?

Popularno

Povezano


Svake sedmice grupa epidemiologa na sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država uključuje se u Zoom poziv koji je u potpunosti posvećen raspravi o posljednjim naznakama novih sojeva COVID-19 koji se pojavljuju diljem svijeta.

- Marketing -

“To je poput vremenske prognoze. Nekoć se govorilo o gama soju ovdje ili alfa soju ondje, a sada je sve samo delta”, za The Guardian govori William Hanage, epidemiolog na Harvard TH Chan školi javnog zdravlja.

Otkako je prvi put otkrivena u Indiji u decembru 2020. godine, delta varijanta SARS-CoV-2 virusa postala je toliko sveprisutna da se lako moglo pretpostaviti kako je nekoć brza evolucija virusa zamijenjena stanjem mirovanja.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 99.5 posto svih genomskih sekvenci COVID-19 prijavljenih u javne baze podataka sada se odnosi na delta soj.

Iako se novi sojevi nastavljaju pojavljivati, kao što su nedavni soj AY. 4.2 ili varijanta delta plus u Velikoj Britaniji, za koju naučnici procjenjuju da je od 10 do 15 posto zaraznija, iako za to još nema preciznih podataka, oni su gotovo identični delta soju, osim ponekih manjih mutacija. Hanage ih je počeo nazivati deltinim unucima.

“Ima prilično delta plusa, ali nije bitno zarazniji”, ističe Hanage.

Ali razlog zbog kojeg Hanage i njegovi kolege još uvijek svake sedmice skeniraju baze podataka kao što su Pangolin i Nextstrain, jest pokušati predvidjeti što bi se sljedeće moglo pojaviti. Je li delta stvarno završnica COVID-19 ili se u budućnosti nazire nešto još zlokobnije? To je pitanje na koje niko nije u potpunosti siguran u odgovor.

Jedna je mogućnost da će nakon početnih dramatičnih skokova u svom genetskom slijedu, koji je doveo do alfe, a zatim i delte, virus SARS-CoV-2 sada polako i postojano mutirati te se na kraju pomaknuti izvan dosega trenutnih cjepiva, ali tek kroz mnogo godina. Dok se naučnici trude istaknuti da su njihova predviđanja uglavnom utemeljena na nagađanjima, neki to smatraju najvjerovatnijim ishodom.

“Predviđam da je evolucija koju ćemo vidjeti više ono što nazivamo antigenskim pomakom, gdje virus postupno evoluira kako bi pobjegao imunološkom sistemu. Za gripu i druge koronaviruse koje prilično dobro poznajemo, potrebno je oko 10 godina da virus nakupi dovoljno promjena da ga antitijela u krvi više ne prepoznaju”, kaže Francois Balloux, direktor UCL Genetics Institutea.

Ali alternativa je iznenadna pojava potpuno novog soja, s novim i bitno drukčijim mogućnostima prijenosa, virulencijom ili imunoevazivnosti. Ravi Gupta, profesor kliničke mikrobiologije na Univerzitetu Cambridge, ove sojeve naziva “supersojevima” i kaže da je 80 posto siguran da će se pojaviti još jedan takav. Pitanje je kada.

- Marketing -

Najnovije