Indexov novinar iz Švedske: Ovdje se nije uvodio lockdown, evo zašto neće ni maske

0

“PREMA trenutačnim spoznajama i znanstvenim dokazima, razumno je zaključiti da maske ne treba preporučiti općoj populaciji, a pogotovo ne studentima i učenicima. Za njih je vjerojatno od veće važnosti poštovati opće smjernice o fizičkoj distanci. S druge strane, maske mogu biti prikladan dodatak mjerama tijekom lokalnih proboja zaraze s velikom incidencijom, kao i u određenim situacijama kad je nemoguće držati razmak, primjerice u javnom prijevozu”.
 
Ovako je prevladavajući stav švedske medicinske struke prema maskama u pandemiji u posljednjem broju Läkartidningena (Liječničke novine) objasnio liječnik specijalist na odjelu narodnog zdravlja i medicine u zajednici bolnice Sahlgrenska te viši profesor Sveučilišta u Göteborgu Kjell Torén.
 
Je li Švedska posljednja oaza slobode u svijetu ili opasni eksperiment?
Kao i na početku pandemije koronavirusa, kad je suprotno ostatku Europe procijenila da lockdown nije najbolja moguća epidemiološka reakcija, Švedska i u korištenju maski ide svojim putem. Tako je prema web stranici masks4all.co, odlukom glavnog državnog epidemiologa, već globalno poznatog Andersa Tegnella i Zavoda za javno zdravstvo, Švedska danas jedna od samo sedam zemalja na svijetu koja ne propisuje obavezu, niti preporučuje nošenje maski (ostalih šest su Grenland, Sirija, Sudan, Jemen, Eritreja i Somalija). Neki će zbog toga Švedsku nazvati posljednjom oazom slobode u svijetu, a drugi opasnim eksperimentom i kockanjem sa životima vlastitih građana. I unutar švedske znanstvene i medicinske zajednice već mjesecima postoji snažna opozicija Tegnellovoj strategiji koja zagovara agresivnije mjere u borbi protiv pandemije.
 
Torén u svome komentaru piše kako postoji niz znanstvenih članaka u kojima je eksperimentalnim metodama dokazano da maske učinkovito smanjuju prijenos virusnih čestica kod medicinskog osoblja, ali ukazuje kako se slabo proučavao učinak maski u općoj populaciji. Znanstveni časopis The Lancet krajem lipnja je objavio analizu 39 studija o učinku korištenja maski kod covida-19, sarsa i mersa, ali samo tri studije uključivale su i osobe izvan medicinskih ustanova. U Lancetovom članku, piše nadalje Torén, stoji kako je fizička distanca veća od jednog metra imala vrlo snažan zaštitni učinak te kako je puno lakše bilo objaviti studije koje su ukazivale na zaštitni učinak maski, nego studije koje su imale suprotni zaključak (što se naziva pristranost publikacije).
 
Spomenute tri studije na općoj populaciji provedene su u Hong Kongu, Pekingu i Vijetnamu. Hongkonška studija uključivala je 1214 osoba sa sarsom i dvostruko brojniju kontrolnu skupinu. Pokazalo se da su značajni zaštitni faktori bili uporaba maski na javnim mjestima (omjer vjerojatnosti 0,36), pranje ruku više od 10 puta dnevno (OR 0,58) i dezinfekcijske mjere u stambenim prostorima (OR 0,41). Sličan zaključak dala je i pekinška studija, dok vijetnamska studija nije ukazala na učinak nošenja maski, ali je imala premali uzorak i nisku statističku snagu.
 
“Teško je procijeniti stvarni učinak maski”
U Lancetovoj analizi zaključuje se da je teško procijeniti stvarni učinak maski na smanjenje rizika, odnosno da učinak ovisno o studiji varira od 6 do 80 posto. Torén nadalje piše kako je očito da učinak maski u općoj populaciji postoji, ali i da je vrlo slabo dokumentiran. Pritom ističe izvještaj norveškog Zavoda za javno zdravstvo koji procjenjuje da maske kod različitih skupina stanovništva mogu smanjiti rizik od zaraze za oko 40 posto, ali i da se rizik od zaraze koronavirusom smanjuje za čak 80 posto ako se poštuje razmak od samo jednog metra.
 
Švedska strategija
Upravo fizička distanca, uz učestalo pranje ruku, izbjegavanje javnih skupova, rad od kuće te samoizolacija i kod najbezazlenijih simptoma prehlade, u središtu je švedske strategije borbe protiv koronavirusa koja je posljednjih mjeseci dovela do velike oseke zaraze u Švedskoj. Ako je maska tako krucijalna i neophodna mjera, kako je moguće da Švedska, u kojoj su maske prava rijetkost, u posljednjih 14 dana ima manju stopu novozaraženih ne samo od Hrvatske, nego i od nekih svojih skandinavskih komšija?
Naravno, u obzir treba uzeti i socioekonomske i kulturološke razlike među nacijama, pa tako Šveđani svaku preporuku institucija shvaćaju gotovo kao zapovijed i slijede s popriličnom razinom povjerenja, no to ukazuje da su neke druge mjere i navike kudikamo važnije od maske. Nacionalni parkovi, jezera i šume bili su tijekom ljeta prepuni Šveđana koji su uvelike odustali od tradicionalnih putovanja u inozemstvo, iako su granice cijelo vrijeme bile otvorene, ali čak ni pred prijetnjom zaraze nisu se željeli zatvoriti u domove. Oprema za kampiranje, boravak u prirodi i ribolov, brodovi, čamci, kajaci i bicikli prodavali su se bolje nego ikad, a bilo je i nemoguće pronaći sobu u popularnim turističkim odredištima na švedskoj obali.
 
Iz hrvatske perspektive posebno je zanimljiva švedska praksa da se otpočetka pandemije normalno održava nastava u devet razreda osnovne škole i da vrtići rade kao i prije pojave infekcije. U međuvremenu su na nastavu u učionice krenuli i učenici prvih razreda gimnazije, dakle djeca do 17 godina. Ni učenici, ni učitelji, ni drugo školsko i predškolsko osoblje ni u jednom trenutku nisu nosili maske. I unatoč početnim sumnjama, danas malotko to smatra posebnim problemom ili zdravstvenim rizikom, pa je potkraj prošle školske godine na nastavu u školi koju pohađa kći potpisnika ovog teksta redovito dolazilo 95 posto učenika i 93 posto učitelja. Dosad je među 85.880 zaraženih koronavirusom u Švedskoj bilo 4695 djece i mladih do 19 godina. Od ožujka do danas samo je njih 24 završilo na intenzivnom liječenju (ne nužno i respiratoru) i srećom nitko mlađi od 19 godina nije preminuo.
 
Taksisti i vozači imaju veći rizik od zaraze nego učitelji i odgojitelji
Index.hr