Igor Kalabuhov: Vraćanje nadležnosti je stvar demokratskih procesa u Republici Srpskoj

Popularno

Povezano



Kalabuhov ne vidi nikakav problem u ideji lidera SNSD-a Milorada Dodika o samostalnoj Republici Srpskoj u okviru Bosne i Hercegovine. Kaže kako je to stvar političara, stvar demokratskih odluka, te ako do realizacije te ideje dođe u dijalogu, onda će je Ruska Federacija podržati.

Ja ne mogu govoriti o legitimnosti ili nelegitimnosti. To je stvar političkog procesa i to je stvar organa vlasti u Republici Srpskoj, kako oni gledaju na ovaj proces, govori za intervju „Jedan“ ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov o pokrenutom procesu vraćanja nadležnosti sa države Bosne i Hercegovine na entitet Republika Srpska.

- Marketing -

Kalabuhov, ipak, dodaje kako u razgovorima za rješenje krize u BiH zagovara da sve odluke moraju biti donesene u dijalogu, u komunikaciji između entiteta, koji sami moraju da se opredijele kako da nađu najoptimalniji put za izlaz iz sadašnje situacije.

Rusija smatra da je Republika Srpska pitanje vraćanja nadležnosti pokrenula u okviru demokratskog procesa, a ambasador Kalabuhov napominje da su nadležnosti na državu prenesene pod izvjesnim pritiskom međunarodne zajednice.

„Ono što ja znam, kad sam radio ovdje u Bosni i Hercegovini, ono što se dešavalo u tom periodu nije bilo baš transparentno, nije bilo baš dobrovoljno. To je bio rezultat nekog „masiranog pritiska“ međunarodnog faktora na političare u Bosni i Hercegovini. Ako oni sada žele da preispitaju to, ako žele da donesu neke nove odluke to je do demokratski izabranih organa Republike Srpske“, navodi ruski ambasador u BiH.

Kalabuhov ne vidi nikakav problem u ideji lidera SNSD-a Milorada Dodika o samostalnoj Republici Srpskoj u okviru Bosne i Hercegovine. Kaže kako je to stvar političara, stvar demokratskih odluka, te ako do realizacije te ideje dođe u dijalogu, onda će je Ruska Federacija podržati.

Visokog predstavnika nema!

Kalabuhov kaže kako je rusko stajalište da u Bosni i Hercegovini ne postoji visoki predstavnik, jer nije ispoštovana procedura imenovanja Kristijana Šmita. Napominje da su odluku o imenovanju njemačkog diplomate donijeli ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), bez, kako kaže, konsenzusa, bez načina utvrđivanja, bez usaglašavanja visokog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a.

„Kao država garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, mi smo članica PIC-a, ali mi ne radimo u OHR-u dok je tamo Kristijan Šmit. Mi ne podržavamo nikakve zvanične kontakte sa gospodinom Šmitom“, kaže za BHRT Kalabuhov.

Odluka o zabrani i kažnjavanju negiranja genocida subjektivna

Ruski ambasador smatra da je odluka Valentina Incka, koju je kao visoki predstavnik donio na samom kraju mandata i kojom se u okviru dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, bila subjektivna i neizbalansirana.

„Najbolje bi bilo kada bi ta odluka bila uzeta u institucijama Bosne i Hercegovine, u toku rasprave, u toku dijaloga. Ovaj dijalog, on se vodi. Naravno, možda ne znaju svi za ovaj dijalog, ali razgovara se o tome u diplomatskim krugovima. To je pojam koji zbog političkih reperkusija mora biti vrlo izbalansiran i vrlo osjetljiv“, navodi ambasador Kalabuhov.

On ne vidi problem u tome što je Republika Srpska stavila van snage odluku visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, iako je tu odluku Valentin Incko donio u skladu sa svojim ovlaštenjima. Smatra da je to stvar Narodne skupštine Republike Srpske.

Na opasku da su potpisnici Dejtonskog sporazuma u BiH, a i potpisnici aneksa prihvatili da će bezrezervno sarađivati sa Uredom visokog predstavnika, Kalabuhov je kratko dodao gotovo istu rečenicu: „To je stvar organa Repubublike Srpske“.

Rezolucija o Srebrenici odbijena jer je krivila cijeli jedan narod

Rusija, kako tvrdi Igor Kalabuhov, 2015. godine nije podržala Rezoluciju o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, koju je pripremila Velika Britanija, jer je taj Nacrt, kakao kaže, bio neizbalansiran i krivio je cijeli narod. Upitne su za Rusiju i odluke Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY), posebno presuda prema kojoj je Vojska Republike Srpske u Srebrenici jula 1995. godine počinila zločin genocid.

„Kada smo bili na početku ove priče za osnivanje ICTY, mi smo rekli da vidimo njegov rad kao instrument pomirenja u Bosni i Hercegovini. Nažalost, to se nije desilo. Mi mislimo da ono što je urađeno tamo nije dovelo do primirenja i tolerancije u Bosni i Hercegovini i zbog toga je poznat naš stav u odnosu na ove odluke i svim ovim tragičnim dešavanjima“, govori Kalabuhov ne spominjući riječ genocid.

Politika Rusije: Sve mora biti izbalansirano

Ambasador Igor Kalabuhov kaže kako diplomatija njegove zemlje nastoji da sve što se tiče Bosne i Hercegovine bude izbalansirano, te da oni nastoje da „izbalansiraju cijeli staf međunarodnog faktora”.

„Ako čujemo za druga strana ima neizbalansirane argumente, mi ih balansiramo na svojoj strani. I to je već naš balansiran pristup. Kada radimo u Upravnom odboru mi vidimo da nekada čak i terminološki u dokumentima ima kontradikcija sa ustavom Bosne i Hercegovine i to stalno primjećujemo. Mi mislimo da, kada analiziramo situaciju, moramo uzimati u obzir cijeli kompleks faktora koji su doveli do nje, a ne samo da kažemo ovaj je krivac, ovaj entitet je krivac. Sve mora biti izbalansirano. U tome je naša izbalansiranost i uloga u međunarodnoj zajednici kada se gleda realizacija i implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma“, riječi su kojima je ambasador Kalabuhov pokušao objasniti princip izbalansirane politike Rusije prema Bosni i Hercegovini.

- Marketing -

Najnovije