Ideja rođena u Švedskoj, farma u BiH, a krzna idu u Ameriku i Dansku

Jedinstvena farma kuna, prva takve vrste u Bosni i Hercegovini, nalazi se u mjestu Podgrab na Palama, u neposrednoj blizini Sarajeva.

Kune, koje spadaju u porodicu psolikih zvijeri, prvenstveno se uzgajaju zbog jako cijenjenog visokokvalitetnog krzna, koje se zove nerc. Krzno kune je popularno u svijetu, a najveći otkupljivači su Kina i Rusija. Amela Begović, vlasnica farme, sasvim slučajno je došla na ideju da otvori farmu kuna. Njen suprug je deset godina radio na farmi kuna u Švedskoj, gdje i žive. Isti sistem su napravili na svojoj farmi, tako da je njena farma, kako kaže Amela, jedinstvena u BiH. ”Pošto je moj suprug oko deset godina radio u Švedskoj na farmi kuna, htjeli smo da taj posao prenesemo i u BiH”, kazala je Begović.

Krvoločne i proždrljive

U Švedskoj su sa uzgojem kuna počeli 1920, a samo prošle godine u ovoj zemlji je otvoreno oko 120 novih farmi. Švedska je ujedno treća u svijetu po uzgoju kuna, dok je prva Danska, koja ima najkvalitetnija krzna. Beganović u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govori o svojoj farmi u Podgrabu, počecima, poteškoćama, ali i specifičnostima kune. Kako kaže, iako jako male, jer narastu svega par desetina centimetara, kune su krvoločne životinje te se zna dogoditi i da pojedu jedni druge. Konstrukcija zuba kune je ista kao kod zmija, samo što njihov ugriz nije otrovan, a po mnogima ovo je zvijer koja ponekad lovi iz čiste zabave.

“Kune okote do 12 mladih. Neke na samom početku ubiju svoje mlade, a zna se dogoditi da i mladi, kad malo ojačaju, pojedu svoju majku”, pojasnila je Begović. Nakon što kune na svijet donesu mladunčad, one se moraju stalno pratiti, jer ako primjete da majka ubija svoje mlade, onda ih razdvajaju. Zbog krvoločnosti i proždrljivosti, kune čine znatne štete, ali isto tako od njih ima i koristi jer uništavaju štetne glodavce. Dlaka im je izuzetno kvalitetna, te se otuda koristi za odjeću i dodatke od krzna. Alma Begović na farmi kuna trenutno ima 4.300 mladih, plus ženke. ”Prošle zime sam ostavila 750 ženki tako da su okotile oko 3.500 mladih. To je jako dobar prosjek. Sljedeće godine očekujem oko 6.000 mladih”, istakla je Begovićeva. Pojašnjava da kune žive oko 6 mjeseci, od aprila do novembra. ”Svake godine ostavljam više ženki kako bih imala više mladih. Na farmi postoje kune u crnoj, bijeloj i smeđoj boji”, ispričala je ona.

Do farme uz kredit

No, cijela ova uspješna priča o farmi bila bi skoro neizvodiva bez kreditne linije Vlade Republike Turske čija sredstva su korištena u svrhe poljoprivrede, stočarstva, ruralnog turizma, kao i povratka. Kredit je odobren za oko 2.000 lica i više od 300 firmi. Desetogodišnji projekt, koji je pokrenula Vlada Republike Turske u iznosu od 100 miliona eura (195.583.000 KM) i koji se implementira putem dvije banke u BiH, samo u prvih 18 mjeseci osigurao je zaposlenje za više 5.700 ljudi. Implementaciju kreditne linije u BiH vode Bosna Bank International (BBI) i Ziraat Bank Bosnia. ”Kredit sam digla prošle godine u martu. Podigla sam oko 100.000 konvertibilnih maraka. Gotovo sva sredstva sam uložila u farmu”, kazala je Begovićeva.

Na tržištu su kune jako tražene. Cijena krzna kune se kreće od 40 do 200 KM, zavisno od kvaliteta. Što je kraća dlaka i što je duže krzno, to je bolji kvalitet, a ujedno je veća i cijena. ”Krzna izvozim u Ameriku i Dansku, ništa ne prodajem u BiH. Ovdje mi je samo proizvodnja”, pojasnila je Begovićeva. Kune se pare u martu i već početkom aprila počinju dolaziti mladi. Oni se hrane i uzgajaju do novembra, kada od njih prave krzna.

“U BiH postoje još dvije farme kuna. Ovo je prva farma kuna koja je otvorena u BiH, pa su od nas počeli uzimati i ostali”, ispričala je ona. Kako kaže, mnogo ljudi joj dolazi u posjetu na farmi, pitaju kako funkcioniše… ”Kune se cijeli dan igraju ili spavaju. Krvoločne su životinje tako da nije preporučljivo da ih se dira”, pojasnila je. Kako kaže, kad želite da ih uzmete, uhvatite ih za rep.

(Anadolija)

Video koji je postao hit na internetu.

Comments are closed.