I vakcinisani se mogu zaraziti:Imaju li covid-potvrde smisla?

Popularno

Povezano


Argumenti protivnika covid-potvrda šaroliki su i kreću se od nebuloznih tvrdnji da korona ne postoji, da su cjepiva opasna i da su to sve sotonska posla, do teza da će novi režim samo pomoći širenju epidemije jer se i cijepljeni i testirani i oni koji su preboljeli koronu (što su tri uvjeta za dobivanje potvrde) mogu zaraziti i širiti zarazu dalje.

- Marketing -

Na nebuloze ovdje nećemo trošiti vrijeme, ali teza o tome da covid-potvrde mogu pospješiti širenje virusa jer će se ljudi s njima osjećati sigurnije i biti manje oprezni, unatoč tome što mogu biti zarazni, neupućenima se može učiniti plauzibilnom.

Danska ponovo uvela covid-potvrde kad su brojevi počeli rasti
No ona zapravo ne stoji iz brojnih razloga, a u prilog tome govori činjenica da su covid-potvrde uvele brojne zemlje u Europi i u svijetu, čak i one s mnogo višim razinama procijepljenosti i boljom epidemiološkom situacijom od naše, poput Danske i Velike Britanije. Primjerice, danske vlasti su nedavno ponovno uvele režim covid-potvrda za ulazak u zatvorene javne prostore poput barova i restorana nakon što su brojevi novozaraženih počeli rasti.

Treba istaknuti da uvođenje covid-potvrda nije zamišljeno kao sustav koji će potpuno zaustaviti epidemiju. To može samo strogi lockdown kakav smo imali na početku pandemije ili vrlo visoka procijepljenost, po mogućnosti s tri doze. To je svojevrstan kompromis između lockdowna i nepostojanja mjera koji bi trebao omogućiti da ekonomija, zdravstveni sustav i oni koji su spremni cijepiti se i pridržavati se mjera ne budu taoci onih koji to nisu.

Temeljna ideja sustava covid-potvrda
Covid-potvrde trebale bi smanjiti širenje epidemije na više načina.

One bi trebale osigurati da osobe koje borave u nekom zatvorenom prostoru manje prenose viruse. Iako je činjenica da cjepiva nisu 100% učinkovita, osobito protiv delta varijante, dvije doze cjepiva pružaju solidnu zaštitu od zaraze.

Primjerice, istraživanja su pokazala da je AstraZeneca 69% učinkovita protiv velikog virusnog opterećenja deltom 14 dana nakon druge doze. No ta zaštita kroz 90 dana pada na oko 61%.

Prema časopisu Nature, Pfizerovo cjepivo ima učinkovitost od oko 92% od velikog virusnog opterećenja 14 dana nakon druge doze. Njegova zaštita pada na 90%, 85% i 78% nakon 30, 60, odnosno 90 dana. Treća doza Pfizerovog cjepiva podiže zaštitu od delte na oko 95%, a za sada nije poznato pada li i ona s vremenom jer se relativno kratko primjenjuje.

Studije su pokazale da cijepljenje smanjuje prijenos vrlo zarazne delte u kućanstvima za oko trećinu. To je solidna zaštita ako se u obzir uzme činjenica da ljudi u kućanstvima provode puno vremena zajedno.

Da, cijepljeni se mogu zaraziti, ali vjerojatnost za to je manja nego kod necijepljenih
Dakle, iako se i cijepljeni mogu zaraziti, svakako je vjerojatnost da se to dogodi manja nego kod necijepljenih.

Osim toga, istraživanja su pokazala da su cijepljeni kraće vrijeme zarazni te da manje šire viruse jer nakon kratkog vrhunca imaju manje virusno opterećenje.

Nadalje, šanse da će se cijepljeni teško razboljeti i umrijeti mnogo su manje nego da će se to dogoditi necijepljenima. Sva cjepiva štite od teških bolesti i smrti više od 90%. Prema Američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) , ali i drugim studijama, necijepljeni imaju oko četiri i pol puta veću šansu dobiti covid-19, preko 10 puta veću šansu da će biti hospitalizirani i 11 puta veću da će umrijeti.

Kada se sve to uzme u obzir, jasno je da cijepljeni manje šire virus te da će, čak i ako se zaraze, prijenos biti slabiji, a posljedice lakše. U tom smislu covid-potvrda ima smisla.

Covid-potvrde mogle bi potaknuti kolebljive da se cijepe
Testiranje također nije 100% pouzdan dokaz da osoba nije zaražena. Procjenjuje se da oko 10% negativnih testova može biti lažno negativno. No opet, mnogo je manja vjerojatnost da će osoba s negativnim testom biti zaražena nego osoba koja nije testirana.

Za osobe koje su preboljele covid-19 vrijedi slično kao i za cijepljene, no i njihov imunitet s vremenom pada. Osim toga, istraživanja su pokazala da prebolijevanje ne stvara jednake razine imuniteta kod svih ljudi koji su bili inficirani. Naprotiv, cjepivo je u tom smislu pouzdanije. No ovdje opet vrijedi da je šansa da će se osoba koja je preboljela covid-19 ponovno zaraziti značajno manja nego da će se to dogoditi onome tko nije ni prebolio niti je cijepljen.

Konačno, covid-potvrde trebale bi potaknuti kolebljive da se cijepe što je najvažniji način zaustavljanja epidemije. Naime, u populaciji ima dio ljudi koji se ne boje previše cijepljenja, ali ni covida-19. Ako će se morati testirati svaka dva dana da bi mogli obavljati neki posao ili da bi mogli odlaziti u kafiće, restorane, muzeje, kazališta i na druga zbivanja, takvi bi se kolebljivi ljudi mogli radije odlučiti na cijepljenje.

Britanska studija pokazala da covid-potvrde funkcioniraju
Stručnjaci koje su angažirale britanske vlasti prije popuštanja mjera u lipnju su predstavili istraživanje koje je pokazalo da covid-potvrde mogu značajno smanjiti širenje epidemije.

“Modelirali smo učinak ove politike i smatramo da bi obavezna upotreba propusnice na velikim događajima usporila širenje virusa. Smatramo da bi NHS-ove covid-potvrde mogle spriječiti između četvrtine i trećine predviđenih slučajeva i smanjiti broj smrtnih slučajeva samo u Engleskoj za između 6000 i 12.000. Najveći broj infekcija i hospitalizacija također bi se dramatično smanjio, čime bi se smanjio pritisak na zdravstveni sustav. Propusnice bi također kupile vrijeme za cijepljenje adolescenata, što bi dodatno smanjilo razmjere izlaznog vala i spasilo više života, potencijalno smanjujući broj slučajeva i smrti za oko 40 posto”, piše u zaključku autora.

Što o sličnim potvrdama govori povijest?
Što o zdravstvenim potvrdama možemo naučiti iz povijesti? Covid-potvrde kao zdravstveni dokument koji bi trebao pomoći smanjenju širenja zarazne bolesti nije novost. Slične potvrde uvedene su još u 15. stoljeću u nekim europskim zemljama kako bi se zaustavilo širenje kuge. One su bile dokaz da čovjek koji je vlasnik potvrde ne dolazi iz grada u kojem hara kuga. Povijest pokazuje da su one imale učinka.

Potvrde o cijepljenju također su bile usvojene u borbi protiv velikih boginja u Veneciji 1850-ih, a vlada Britanske Indije uvela ih je 1890-ih protiv kuge. No uvođenje takvih dokumenata nije uvijek išlo glatko, osobito u Indiji u kojoj su ih stanovnici doživjeli kao instrument kontrole u rukama kolonijalnih vlasti.

- Marketing -

Najnovije