I općine koje imaju termoelektrane će dobivati naknadu od Elektroprivreda

Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom termoelektrana kojim se utvrđuju obveznici, visina i način izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom termoelektrana i korištenjem prostora i infrastrukture na kojem se nalaze instalacije, objekti i postrojenja za proizvodnju električne energije odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja.

Nacrt ovog zakona prethodno je usvojen u oba doma Parlamenta FBiH uz ocjenu da
predstavlja vrlo dobru osnovu za izradu prijedloga zakonskog rješenja. Prijedlogom zakona
propisana je obaveza javnih poduzeća i drugih pravnih osoba, koja ostvaruju prihod radom
termoelektrana, da za prostore na kojima su izgrađene termoelektrane ili na kojima se nalaze instalacije za proizvodnju električne energije, odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja, plaćaju novčani iznos naknade jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu sa odredbama ovog zakona.

Ova naknada uplaćuje se u budžet općine odnosno grada, na čijem području se nalaze termoelektrane, instalacije ili zemljište na kojem se vrši odlaganje šljake, pepela i sličnog otpada, kao i deponije uglja, a iznosi 0,0015 KM po kilovatsatu proizvedene električne energije, Visina naknade procentualno se usklađuje sa svakim povećanjem, odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje nadležno regulatorno tijelo za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine i primjenjuje se od dana povećanja odnosno smanjenja cijene električne energije. Sredstva ostvarena po osnovu ovog zakona vode se na posebnom računu budžeta općina, odnosno grada i koriste namjenski za poboljšanje životnih uvjeta građana, a naročito za financiranje ili učešće u financiranju projekata iz oblasti zaštite okoliša, energetske efikasnosti i slično. Također predviđeno je njihovo korištenje za izgradnju komunalnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnju objekata za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života (vodovod, kanalizacija, centralno grijanje, lokalni putevi, mostovi, zdravstveni objekti i oprema), financiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj i slično.

Ova oblast koja je u nadležnosti entiteta, a odnosi se na pitanje naknade za degradaciju prostora je na različit način uređena u RS i FBiH, s tim da jedino građani dijela Federacije BiH na čijem se području nalaze termoelektrane nisu obuhvaćeni zakonskom regulativom plaćanja naknade iz dijela prihoda koji se ostvare radom termoelektrana, pa su time neravnopravni u odnosu na druge građane u FBiH i RS. Donošenje ovog zakona je neophodno s ciljem ostvarivanja ustavom zagarantiranog prava građana na jednakost pred zakonom. Inače, pravo na benefite po sličnom osnovu u Federaciji BiH već ostvaruju građani općina na čijem se području nalaze hidroakumulacije i to temeljem Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata. Na taj način, prema podacima iz 2010. godine, sedam općina u Federaciji naplatilo je ukupno 41,4 miliona konvertibilnih maraka. Termoelektrane su locirane u dvije općine, Tuzli i Kaknju, a primjena ovog zakona previđena je od 1.1.2015. godine.

Dnevno.ba

Možda vam se svidi

Comments are closed.