Ovih dana Enver Ljubović, prof., primljen je kao redoviti član HAZUDA (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori), te je tako postao redoviti akademik HAZUDA, zbog svoga doprinosa povijesnoj znanosti…
Ovih dana Enver Ljubović, prof., primljen je kao redoviti član HAZUDA (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u dijaspori), te je tako postao redoviti akademik HAZUDA, zbog svoga doprinosa povijesnoj znanosti Republike Hrvatske.
Osim Envera Ljubovića, prof. redoviti član i akademik HAZUDA je, i još jedan Bošnjak, prof. dr. sc. Semir Sem Osmanagić, poznati financijer i istraživač visočkih piramida.
KRATAK ŽIVOTOPIS I BIBLIOGRAFIJA
ENVER LJUBOVIĆ, povjesničar i klasični filolog, rođen je 2. siječnja 1950. godine u Obrama, Kakanj, Bosna i Hercegovina.
Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom mjestu. U Zadru je završio Filozofski fakultet, grupu povijest i latinski jezik s pregledom rimske književnosti. Nakon završetka studija oko 19 godina je radio kao gimnazijski profesor povijesti i latinskog jezika u Cazinu, a sada je stalno zaposlen u Srednjoj školi dr. Antuna Barca u Crikvenici, gdje predaje povijest i latinski jezik u gimnazijskom programu. Nekoliko godina radio je kao vanjski suradnik u gimnazijama u Senju, Delnicama i u Otočcu.
Već dugi niz godina bavi se heraldikom, rodoslovljem i onomastikom. Jedan je od rijetkih povjesničara u nas koji se bavi heraldikom i rodoslovljem, pa je iz toga znanstvenog područja povijesnih znanosti do sada objavio jedanaest knjiga i više znanstvenih i stručnih članaka u različitim znanstvenim i stručnim časopisima u nas, te u Bosni i Hercegovini, Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj i u Italiji.
Član je Hrvatskog društva klasičnih filologa te Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva u Zagrebu.
Dobitnik je Povelje Grada Senja za doprinos u prosvjeti, kulturi i znanosti.
Stalni je suradnik Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, i to u Hrvatskom biografskom leksikonu, u kojemu piše članke o hrvatskim plemićkim obiteljima.
Predsjednik je Senjskog književnog ognjišta, udruge koja promiče hrvatski jezik i kulturu te afirmira književno stvaralaštvo u Senju i drugim mjestima toga područja..
S obitelji živi u Senju.
Tijekom 1998. godine priredio je samostalnu izložbu plemićkih grbova Senja, Gacke i Like i koja je osim u Senju, bila predstavljena u Otočcu i Ogulinu.
Napisao je osim 13 knjiga i 59 radova, znanstvenih, preglednih, prethodnih priopćenja u različitim časopisima u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Italiji, i Srbiji (Vojvodina),
Sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima:
Na svim navedenim znanstvenim skupovima imao je zapažen referat i izlaganje.
– “Heraldika u djelima Pavla Rittera Vitezovića”, Znanstveni skup u povodu 350-godišnjice rođenja Pavla Rittera Vitezovića, Zagreb (HAZU) 7.-8. studenoga 2002.
– “Heraldika u djelima Pavla Rittera Vitezovića”, Znanstveni skup o životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića, Senj, 25. travnja 2003.
– “Grbovi biskupa Ivana Krstitelja Ježića”, Znanstveni skup: Značenje Senjskog sjemeništa u našoj Crkvi i narodu, Senj, 21. travnja 2007.
-“Ličko plemstvo i njegovo heraldičko znakovlje kao činjenice kulturnoga nasljeđa i identiteta”, Znanstveni skup “Identitet Like: korijeni i razvitak”, Gospić, 26.-30. rujna 2007.
– “Granice, stanovništvo i plemeniti rodovi Gacke župe”, Znanstveni skup: Gacka u srednjem vijeku, Otočac, 5.-6. ožujka 2010.).
– “Senjska luka i Jozefinska cesta arterija tranzitne trgovine”, Međunarodni znanstveni skup: Modruš i Ogulin na povijesnim putovima od Panonije do Jadrana, Ogulin, 7.- 8. rujna 2011.
– “Promjene u strukturi stanovništva Krbave nakon protjerivanja Osmanlija, Okrugli stol “Krbava i Udbina: baština, istraživanje i perspektive”, Udbina, 15. rujna 2011.
(Cazin.net)