Sve je veći broj korisnika pučkih kuhinja u BiH, što i ne čudi, s obzirom na težinu ekonomske situacije u državi. I, dok raste broj „ovisnika“ o javnim kuhinjama, bh. politika kreirala je još jedan paradoks – PDV na doniranu hranu.
Fondacija Mozaik u saradnji s partnerskim organizacijama u aprilu ove godine pokrenula je inicijativu „Niko gladan, niko sam“, kojom se urgira na vlasti da se na doniranu hranu, a koja je pred istekom roka trajanja, ukine obaveza plaćanja PDV-a u visini 17 posto. Baš zbog ovako visoke stope poreza na hranu koja bi se inače donirala, određene kompanije koje se bave proizvodnjom i distribucijom hrane, istu nisu u mogućnosti poklanjati ljudima u potrebi, nego biraju jednostavniju varijantu – bacanje hrane u smeće, što je, u konačnici, tragična, ali jeftinija opcija.
„Bez obzira na visoku stopu PDV-a, pojedine kompanije i dalje doniraju hranu koja je pred istekom roka trajanja. No, razumijemo i one druge kompanije koje se, usljed optimizacije poslovanja, odnosno zarad svoje profitabilnosti, odlučuju na uništavanje hrane. Porez u tom slučaju iznosi 5 posto“, istakla je za TRT Balkan Aida Vežić, koordinatorica programa za filantropiju Fondacije Mozaik.
Hrvatska je 2015. godine ukinula plaćanje poreza na doniranu hranu, te je slijedila primjer 23 druge članice Evropske unije, a isto će, nada se Vežić, uskoro učiniti i Bosna i Hercegovina.
- godine vrijednost uništene hrane iznosila 126,6 miliona KM
U Bosni i Hercegovini danas ima najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrani najmanje 16.800 ljudi. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama da bi preživjeli. U Bratuncu je otvorena i prva javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu djeluje javna kuhinja za djecu s invaliditetom, dok u Goraždu, Višegradu i Širokom Brijegu postoje zahtjevi za otvaranje novih javnih kuhinja.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, u BiH se godišnje uništava i baca blizu 400.000 tona hrane. Kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu pomenute hrane, odnosno blizu 140.000 tona, a preostale 2/3 bačene hrane predstavljaju otpad od domaćinstava i pojedinaca.
„Od 140.000 tona hrane koja se uništi godišnje, može se napraviti 280 miliona obroka, što predstavlja 767.123 obroka dnevno“, ističe Vežić za TRT Balkan, te dodaje da je, prema procjenama, 2020. godine uništena hrana u vrijednosti 126,6 miliona KM.
Kako riješiti ovaj paradoks?
Ukidanje PDV-a za donacije hrane omogućilo bi da ova hrana bude donirana javnim kuhinjama koje brinu o ugroženom stanovništvu, a jedan od načina za olakšavanje procesa doniranja hrane je izmjena zakonske regulative i to Zakona o PDV-u. O tom prijedlogu raspravljat će se 1. decembra, na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
