Dok Dodik napada Bosnu i Hercegovinu, državno tužilaštvo nijemo posmatra

Upozorenje ambasadora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Erica Nelsona i poruka specijalnog predstavnika SAD-a za Zapadni Balkan Matthewa Palmera inspirirali su Milorada Dodika da revidira svoje secesionističke stavove.

“Goodbye, BiH”, sa kojim je započeo svoje izlaganje pred Narodnom skupštinom RS-a, u samo nekoliko dana evoluiralo je u secesiju kao “hipotetičku mogućnost”. “RSexit”, kojem je poželio dobrodošlicu, iznenada je anuliran tvrdnjom da takav plan uopće ne postoji.

Iako je Nelsonova i Palmerova uloga u “obuzdavanju” Dodika pohvalna, za državu BiH je poražavajuća činjenica da je njihovu ulogu trebala imati glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, a to ponovo nije bio slučaj, piše “Faktor“.

Novi Dodikov napad na ustavnopravni poredak BiH ponovo je, sudeći prema izostanku reakcija, “promakao” Tužilaštvu BiH. Za glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić mnogo je važnija konferencija u sunčanoj Dohi, gdje se educira i o korištenju društvenih mreža.

Posljednji Dodikov nasrtaj na Ustav BiH nije prvi pred kojim je Tužilaštvo BiH zažmirilo ili je uradilo sve u svojoj moći da izostanu bilo kakve sankcije zbog takvog djelovanja. Svjedoči tome i ranija optužnica podignuta protiv četiri člana Komisije za sprovođenje referenduma u RS-u, koja je, sasvim očekivano, odbijena. Očekivanje neuspjeha optužnice nije zasnovano na nepostojanju odgovornosti optužene četvorke za neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri kojom se obustavlja primjena Odluke o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao “danu RS-a”, već na sadržaju optužnice koju je Sudu BiH dostavio postupajući tužilac Tužilaštva BiH Miroslav D. Marković.

– Optužena četvorka nije imala realnu moć da donese odluku o suspenziji odluke o sprovođenju referenduma s obzirom na to da je većina članova Komisije bila iz reda zastupnika Narodne skupštine RS-a – navodilo se u obrazloženju Suda BiH.

Zastupnici, istaknuli su iz Suda BiH, “najvjerovatnije nisu optuženi zbog toga što kao zastupnici Narodne skupštine RS-a uživaju imunitet”. Zakon o imunitetu RS-a predviđa da o oduzimanju imuniteta zastupnicima Narodne skupštine RS-a, koji se pozovu na njega u sudskom procesu, odlučuje nadležni sud. Međutim, u ovom je slučaju tu odluku, umjesto Suda BiH, donijelo Tužilaštvo BiH.

Nakon što je predmet “Referendum” neslavno okončan, Gordana Tadić je umjesto “v. d.” postala glavna državna tužiteljica u punom mandatu. Odrednicu “v. d.” je izgubila, ali je praksu toleriranja Dodikovih napada na ustavni poredak BiH i dovođenja u pitanje njenog teritorijalnog integriteta Tadić brižljivo sačuvala.

Da je svjesna postojanja obaveze Tužilaštva BiH da reagira u pokušajima degradiranja države BiH, Tadić je demonstrirala na konferenciji za medije u augustu 2017. godine, kada je pozvala tadašnjeg ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da podnese neopozivu ostavku zbog izjave da je BiH “razvaljena država”.

– O tome zašto je BiH razvaljena zemlja će se morati izjasniti u Tužilaštvu BiH. Očito je da će biti u svojstvu osumnjičenog – dodala je Tadić.

Ono što se odnosilo na Mektića se, očigledno, ne odnosi na Dodika i njegove saradnike, u čijem slučaju Tadić nije osjetila potrebu da ispita motive njihovih mnogo pogubnijih konstatacija na račun države BiH, ali i otvorenih napada na njen ustavnopravni poredak.

Činjenica da Tužilaštvo BiH uporno ignoriše Dodikovu politiku, koja je savršeno opisana u petnaestak članova Krivičnog zakona BiH koji se odnose na krivična djela protiv integriteta BiH, može se objasniti time što Tadić i ostali tužioci svoj izbor na te pozicije duguju članovima Visokog sudskog tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, predvođenih predsjednikom Milanom Tegeltijom.

Upravo se Tegeltija prošle sedmice odazvao “svesrpskom skupu” u Istočnom Sarajevu, na kojeg je Dodik posredstvom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltija pozvao sve funkcionere u državnim institucijama koji dolaze sa prostora entiteta RS na razgovor o mogućem blokiranju rada državnih institucija dok se ne ispune SNSD-ovi politički zahtjevi.

Takvo otvoreno i nedopustivo podređivanje interesima politike Tegeltija je naknadno pokušao nevješto “oprati” tako što je predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića “pozvao da ga pozove na sastanak”.

– Tegeltiju stalno napadaju zato što radi dobar posao – kazao je Dodik okupljenim zvaničnicima sa državnog nivoa, potvrdivši time da je u potpunosti zadovoljan (ne)funkcionalnošću pravosudnog sistema u BiH.

Kako Tegeltijin angažman iz Dodikove perspektive ocijeniti drugačije od “dobar”, ukoliko u sistemu kojeg kontrolira VSTV nema prostora za sankcioniranje protivustavnog djelovanja, zloupotrebe položaja, korupcije, privrednog kriminala i svih ostalih krivičnih djela koja se u javnosti pripisuju Dodiku i njegovim saradnicima, a koja je kao antiustavne i protivzakonite prepoznala i administracija SAD-a, smjestivši Milorada Dodika i Nikolu Špirića na “crnu listu”.

Reforma pravosuđa u BiH, koja podrazumijeva i reformu VSTV-a, jedan je od prioritetnih koraka kojeg pred BiH nameće i Evropska unija, a kojem se u Parlamentarnoj skupštini BiH, uprkos povremenoj deklarativnoj podršci toj ideji, protivi uglavnom SNSD i njihovi partneri iz entiteta RS. U okolnostima u kojima međunarodni zvaničnici preuzimaju ulogu domaćeg pravosuđa postaje sasvim jasno zašto se sprečava njegova reforma s ciljem stvaranja efikasnijeg sistema koji bi spriječio bilo kakvo protivustavno i nezakonito djelovanje.

Izvor

Možda vam se svidi

Leave A Reply