7.9 C
Kakanj
Nedjelja, 18 Aprila, 2021

Djecu ne vakcinisati! Sve što ne znate o vakcinama, a htjeli ste da pitate… Na šta treba obratiti posebnu pažnju?


Diskusije i dileme među građanima o cijepljenju protiv COVID-19, tokom aktualne pandemije, najčešće su posljedica nedovoljne informiranosti o detaljima različitih cjepiva protiv ove bolesti, zbog čega se rađa strah i nesigurnost u odluci i mišljenju o cijepljenju. Zbog velikog interesa građana o istom te svakodnevnoj infodemiji o cjepivima protiv COVID-19, izuzetna je važnost izobrazbe, medijskih aktivnosti i opismenjavanja o važnosti ovih cjepiva, najprije svih zdravstvenih djelatnika, a potom svih građana.

Cilj cijepljenja protiv bilo kojeg virusa jest sprječavanje širenja infekcije među ljudima. Cjepivo sadrži tzv. antigene (dijelove) virusa koji potiču naš imunitet koji potom sprječava ulazak virusa u naše stanice, tj. zarazu. Time se zaustavlja propagacija virusa u populaciji te on polako nestaje jer virusi mogu živjeti i umnožavati se jedino u našim stanicama. Cijepljenjem protiv COVID-19, bolest se može prevenirati, a pandemija ove bolesti bi u Europi mogla biti dovedena pod kontrolu do kraja 2021. godine, ovisno o brzini cijepljenja, prirodnim infekcijama i imunosti domaćina.

Za neke dosadašnje zarazne bolesti smatra se da je, za postizanje kolektivnog imuniteta („imuniteta krda“) koji bi omogućio da se pandemija dovede pod kontrolu i bolest s vremenom iskorijeni, potrebno da oko 70 posto stanovništva ima zaštitu zahvaljujući cijepljenju ili preboljenoj infekciji, te se isto pretpostavlja i za COVID-19.

Na svjetskom tržištu je odobreno nekoliko vrsta cjepiva, ili su u zadnjim fazama odobrenja, te je količina dostupnih informacija dovoljna za stručnu i temeljitu analizu dosadašnjih rezultata.

Europska agencija za lijekove (EMA) je do sada dostavila pozitivnu procjenu cjepiva i njihove neškodljivosti, kakvoće i djelotvornosti i odobrila cjepiva koja su razvila poduzeća BioNTech i Pfizer (21. prosinca 2020.), Moderna (6. siječnja 2021.) i AstraZeneca (29. siječnja 2021.), no oni su i dalje obvezni pratiti učinkovitost cjepiva kao i njihove nuspojave te prikupljati informacije o dugotrajnosti imuniteta stvorenog nakon cijepljenja. Na svjetskom tržištu su prisutni i rusko cjepivo Sputnjik V, cjepivo firme Johnson&Johnson iz SAD-a, kinesko cjepivo Sinovac, a u razvoju su cjepiva u Indiji i Japanu.

Važnost cjepiva protiv COVID-19 je potaknuti organizam na stvaranje specifičnog imunosnog odgovora prema koronavirusu, protiv kojeg je cjepivo razvijeno, te se organizam može uspješnije oduprijeti infekciji u trenutku kada i ako se susretne sa bolešću.

Prema dostupnim podacima, sva su cjepiva stvorena protiv proteina virusa koji sliči šiljku (engl. spike) te su se pokazala djelotvornima u kliničkim ispitivanjima bez značajnih nuspojava, i nemoguće je razviti bolest COVID-19 od cijepljenja. Uz opće kontraindikacije – akutnu febrilnu bolest i teške nuspojave na primjenu prethodne doze cjepiva, do sada se jedinom ozbiljnom kontraindikacijom smatra anafilaktički šok kojega je osoba imala na neki od sastojaka cjepiva.

Četiri vrste cjepiva protiv COVID-19 su:

– mRNK cjepiva kao najnoviji pristup proizvodnji cjepiva. Koriste genetski materijal koji se naziva glasnička RNK (mRNK), a koji upućuje stanice da naprave dio proteina koronavirusa na koji će onda reagirati naš imunološki sustav i stvoriti protutijela. Kad nakon toga dođemo u kontakt s koronavirusom, naš imunološki sustav će ga dočekati spreman. Tvrtke Pfizer i Moderna razvijaju mRNK cjepiva protiv COVID-19.

– Vektorska cjepiva koriste posrednika (vektor) pomoću kojega se u tijelo čovjeka unose genetske upute za stvaranje proteina koji sliče šiljku (engl. spike) koji se nalaze na površini koronavirusa. Taj vektor koji nosi genetsku uputu je drugi virus koji je bezopasan. Za cjepiva protiv COVID-19 koriste se adenovirusi, vrsta virusa koji uzrokuje prehlade. Adenovirusi se prije ubrizgavanja u tijelo čovjeka onesposobljavaju, tako da samo služe kao nosač i ne mogu se umnažati u našem tijelu. Adenovirus zarazi stanice i upućuje ih da stvaraju velike količine virusnog proteina koji zatim pokreće imunološki odgovor. Na taj način, cjepivo oponaša ono što se događa tokom prirodne infekcije određenim patogenima – posebno virusima. Tvrtke AstraZeneca i Janssen proizvode vektorska cjepiva protiv COVID-19, a takav je i ruski Sputnjik V.

– Cjepiva s proteinskim podjedinicama sadrže samo male dijelove ciljnih virusa koji cirkuliraju u našem tijelu kako bi ih imunološki sustav mogao pronaći i prepoznati. Takvo cjepivo protiv COVID-19 razvijaju Novavax i Sanofi.

– Cjelovita cjepiva s inaktiviranim virusom – izrada takvih cjepiva traje dulje, jer se najprije moraju uzgojiti serije koronavirusa, zatim kemikalijama ili toplinom učiniti bezopasnima i tek onda napraviti cjepivo koje se može ubrizgati u čovjeka kako bi se izazvao odgovor imunološkog sustava. Takvo cjepivo protiv COVID-19 razvija Sinovac.

Optimalno vrijeme za cijepljenje je svako vrijeme prije dolaska osobe u kontakt s virusom jer su moguće komplikacije bolesti značajno veće od nuspojava cijepljenja. Stoga bi se u idealnim uvjetima trebali svi cijepiti što prije, kako bi se zaštitili od bolesti COVID-19 i njenih mogućih razornih posljedica te kako bi spriječili širenje zaraze, ali s obzirom na trenutni limitirani broj cjepiva potrebno je pratiti redoslijed cijepljenja, počevši od najrizičnijih skupina.

Bolesnici u akutnoj fazi neke bolesti ne bi trebali primiti cjepivo. Nakon nestanka simptoma, a u suradnji s liječnikom, te se osobe također mogu cijepiti. Prema dosadašnjim podacima, osobe koje boluju od dijabetesa, srčanih bolesti, povišenog tlaka, tumora i zbog njih primaju razne terapije, mogu se cijepiti ako nisu u kritičnom zdravstvenom stanju. U tim slučajevima, prije odluke o cijepljenju obvezna je konzultacija s liječnicima koji nadziru njihovu osnovnu bolest.

Cijepljenje protiv COVID-19 je stvar osobnog izbora i svaka osoba ima pravo na razmišljanje i odluku.

Cjepivo za sad nije odobreno za primjenu kod djece i prema trenutnim preporukama, djeca se ne trebaju cijepiti.

Također, za sada nema podataka o sigurnosti cjepiva COVID-19 kod trudnica. No, prema dosadašnjim istraživanjima mRNA cjepiva nemaju povećan rizik kod trudnica i ukoliko to žele, trudnice se mogu odlučiti na cijepljenje. Kod donošenja takve odluke, trudnice i njihovi liječnici trebaju uzeti u obzir prevalenciju COVID-19 u njihovoj sredini i rizik zaraze trudnice, kao i moguće posljedice na trudnoću od preboljevanja ove bolesti.

Cijepljena osoba ne može prenijeti COVID-19 na imunokompromitirane osobe. Ipak, savjetuje se da u kontaktu s imunokompromitiranim osobama svi, pa i cijepljene osobe, nose masku kako bi se smanjila mogućnost prijenosa bilo kojeg virusa.

Izuzetno je važno naglasiti važnost cijepljenja osoba svih životnih dobi kako bi se procjepljivanjem što prije dostignuo kolektivni imunitet tokom 2021. godine.

U slučaju nedovoljne procijepljenosti osoba svih životnih dobi, to može rezultirati promjenama virusa, evolucijskim razvojem posebnih sojeva virusa koji mogu imati sposobnost uzrokovanja ozbiljnijih simptoma bolesti i povećanu smrtnost i to ne samo kod starije populacije, nego i kod mlađih te prouzrokovati značajno produljenje pandemije.

Za sada nije dostupno dovoljno informacija da bi se moglo reći je li osoba nakon infekcije zaštićena od ponovnog dobivanja bolesti COVID-19 i ako jest, koliko dugo traje prirodni imunitet. Rani dokazi upućuju na to da prirodni imunitet na COVID-19 možda ne traje dugo, ali potrebno je više studija kako bi se to bolje razumjelo.

Stoga se preporuča svim osobama, uključujući i one koji su preboljeli COVID-19, cijepljenje kada cjepiva budu raspoloživa.

Za sada se svim građanima i dalje preporuča nošenje maske, pa i nakon cijepljenja, kao prevencija širenja bolesti zbog toga što nemamo dovoljno informacija o zadržavanju virusa u nosu i gornjim dišnim putovima i mogućnosti njegovog širenja kod cijepljene osobe.

- MARKETING -

NAJNOVIJE

- MARKETING -

POVEZANO