Kolibriji mogu letjeti u bilo kom smjeru, lijevo, desno, gore, dolje, čak i unazad! Gnijezdo ptice kolibri je malo kao naprstak.
Postoji više od 350 vrsta, od onih najvećih koji žive u Južnoj Americi i dostižu visinu do 20 cm, pa sve do najmanjih, pčelastih kolibrija, koji su dugi 5 cm.
Za kolibrije je karakteristično da, u odnosu na ostale ptice, imaju izuzetno male noge, pa ne mogu da hodaju niti da poskakuju. Oni mogu samo da se ljuljuškaju s jedne na drugu stranu.
Kada je riječ o drugim aspektima njihove anatomije, zanimljivo je i to da imaju srce koje može da udara i do 1.200 puta u minutu.
Mozak kolibrija zauzima 4,2 posto njihove tjelesne mase. Riječ je o najvećem procentu moždane mase kod ptica.
Kolibriji su prilično pametne ptice. Naime, svaki kolibri tačno zapamti gdje se koji cvijet nalazi i koliko mu je vremena potrebno kako bi se ponovo nahranio nektarom.
Pored pameti, odlikuje ih i snaga. Ove ptice mogu dugo da lebde na jednom mjestu. Da bi ostali toliko dugo u vazduhu i to na jednom mjestu, njihovi grudni mišići moraju da budu jako dobro razvijeni.
Grudni mišići čine oko 30 posto tjelesne mase, što je najveći procenat mišićne mase grudi među svim pticama.
Crvenogrli kolibri prilikom leta u mjestu mora 54 puta u sekundi da zamahne krilima, za cik-cak let potrebno je 75 zamaha, a pri ovom letu koji dostiže brzinu od oko 80 km na sat čuje se zujanje.
U vrijeme svadbenih letova, koji se sastoje od visokih uzleta i obrušavanja i ostalih vazdušnih akrobacija svadbenih igara, zamasi krila mogu dostići 200 puta u sekundi!
Kolibri se hrani cvjetnim nektarom, postavlja se uspravno iznad odabranog cvijeta i za to vrijeme po nekoliko puta uranja jezik u unutrašnjost cvjetne čašice, ali nikada ne sleti na cvijet!
