Čuvajući krave na ogromnoj poljani, zagledao se u tri godine mlađu djevojku: U sretnom braku žive 65 godina

Kad se početkom šezdesetih godina prošlog vijeka kao tek stasali momak spustio iz rodnog Janja kod Šipova u lijevčansko selo Brezik Laminci, Milan Cumbo nije vjerovao u ostanak u ravnici.

Zbunjen nepreglednim poljima, dugim redovima kukuruza i prostranim pašnjacima, ni slutio nije da će baš tu pronaći ljubav svog života.

Čuvajući krave na ogromnoj poljani, zagledao se u tri godine mlađu djevojku Boru. Zaiskrila je ljubav među njima, a ubrzo je Bora djevojačko prezime Tubin zamijenila Milanovim.

– Bio je vragolast i uvijek veseo i po tome se uvijek razlikovao od drugih momaka. Pazio je i na moje krave. Osvojio me je na te svoje cake – priznaje Bora.

Osamdesetogodišnji Milan priznaje da ga u životu održavaju smijeh, dobra volja i ljubav. Boru, kako kaže, jednako voli sada kao i šezdesetih godina, dok su bili čobani. Izrodili su dvoje djece, imaju četvero unučadi.

– Kad se samo sjetim mog dolaska u Lijevče polje. Kopamo kukuruze, a nigdje ni hladovine niti kraja reda. U duši sam patio za svojim brdima. A danas je drugačije. Ostario sam, bole me noge, kako bih sada po brdima gore-dole – govori Milan.

On je penzioner, a radio je kao građevinac. Penzija je mala, tek 250 maraka. Zbog toga ga Bora svakodnevno zadirkuje.

– Ja više privređujem od tih njegovih 250 maraka. Proizvedem svašta u bašti, imamo jednu kravu, svakog dana imamo mlijeka, a napravim malo sira i kajmaka. Kad bi se dodalo i što spremam hranu, čistim kuću, perem i peglam, gdje bi bio kraj mojoj računici – šali se ona.

Milan ističe da ga raduju susreti s komšijama i zajedničke akcije u selu. Nikome ne zavidi i to je, priznaje, kamen temeljac njegovog duševnog mira.

– Kad imaju moje komšije, odmah imam i ja. Volim kad se obilazimo, okupljamo, kad organizujamo razna druženja. Prilično smo zdravi i ja i baba i lijepo živimo. Samo mi ne dozvoljava da je tako često i snažno zagrlim, kao što sam nekad radio – požalio se Milan.

– Više od pola vijeka ga korigujem, ali je veoma tvrdokoran i ne uspijevam baš u tome. Nikad nam nije dosadno. Nekad smo čuvali krave i ašikovali, a sad imamo jednu kravu i ona nas podsjeća na te neponovljive dane – kaže Bora Cumbo, piše Avaz.

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar