CIK BiH odbacio svaku vrstu dezinformacija o navodnim pripremama za izbornu krađu

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnim “pripremama za izbornu krađu”, izjavio je u Sarajevu Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U nedjelju se bira ukupno 518 članova sljedećih organa vlasti. Za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine tri člana, Parlament BiH 42 člana Predstavničkog doma, iz Federacije BiH 28, Republike Srpske 14. Za Parlament Federacije BiH 98 članova”, kazao je Arnautović.

Kako je kazao, u Kantonu 1 (Unsko-sanski kanton) bira se 30 zastupnika, Kantonu 2 (Posavski kanton) 21, Kantonu 3 (Tuzlanski kanton) 35, Kantonu 4 (Zeničko-dobojski kanton) 35, Kantonu 5 (Bosanskopodrinjski kanton-Goražde) 25, Kantonu 6 (Srednjobosanski Kanton) 30, Kantonu 7 (Hercegovačko-neretvanski kanton) 30, Kantonu 8 (Zapadnohercegovački kanton) 23, Kantonu 9 (Kanton Sarajevo) 35 i Kantonu 10 (Livanjski) 25.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na ukupno 5.903 biračkih mjesta u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 2. oktobra, mogućnost glasanja na Općim izborima imat će 3.368.666 birača.

U nedjelju, 2. oktobra, na izborni dan u Bosni Hercegovini biračka mjesta će biti otvorena za glasanje od sedam do 19 sati, a birači, pored ostalih mogućnosti, lokaciju svog biračkog mjesta mogu provjeriti i slanjem SMS poruke na broj 091 12 12 12.

“Ovjereno je 145 političkih subjekata (90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija) za učešće na Općim izborima 2022. godine. Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se osam stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a deset političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste. Dakle, ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata) će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH zakazanim za 02. oktobar 2022. godine. Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti”, kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ovjereno je ukupno 10 kandidata, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 752 kandidata, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine 1.230 kandidata, Narodna skupštinu Republike Srpske 1.429 kandidata, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 31 kandidata, a skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine 3.806 kandidata.

Kako je kazao, 3.368.666 birača su upisana u izvode iz Centralnog biračkog spiska za Opće izbore 2022. godine.

“Broj redovnih birača je 3.277.490, broj birača koji glasaju putem pošte je 63.264, broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju lično je 15.086, broj birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH je 6.702, a broj birača sa statusom raseljene osobe koji glasaju u odsustvu je 6.124. Od ukupnog broja birača 3.368.666, njih 14.222 se nalazi na izvodu i Centralnog biračkog spiska za glasanje putem mobilnog tima”, izjavio je Arnautović.

Inače, glasanje će se obavljati na 5.418 redovnih biračkih mjesta, putem 352 mobilna tima, bit će organizovano 105 biračkih mjesta za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, 21 biračko mjesto bit će u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine u 15 država, te sedam biračkih mjesta u odsustvu/lično (raseljeni unutar BiH).

“Rad izborne administracije, proces glasanja i brojanja glasova nadzirat će oko 60.000 akreditiranih posmatrača. Najveći broj su posmatrači političkih subjekata koje akreditiraju općinske/gradske izborne komisije u Bosni i Hercegovini. Očekuje se da će ih biti akreditirano više od 50.000”, kazao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, Centralna izborna komisija BiH akreditira posmatrače udruženja građana iz BiH, međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija i dijelom posmatrače političkih subjekata (samo one koji posmatraju rad CIK BiH i GCB).

“U zadnjih deset dana CIK je obavio, putem Zoom platforme, razgovore i edukaciju sa 143 općinske, gradske izborne komisije u BiH. Na osnovu obavljenih razgovora možemo saopćiti da na terenu ne postoji niti jedan značajniji problem koji bi mogao utjecati na izborni proces u BiH. Centralna izborna komisija BiH odbacuje svaku vrstu dezinformacija o navodnoj pripremi za izbornu krađu”, istakao je Arnautović.

Na Općim izborima 2022. godine angažovano je više od 50.000 redovnog i vanrednog osoblja izborne administracije.

“Pored sedam članova Centralne izborne komisije BiH, tu je 58 stalnih i 37 privremenih službenika u Sekretarijatu Centralne izborne komisije BiH, 571 član u 143 općinske/gradske izborne komisije, 217 službenika u općinskim/gradskim centrima za birački spisak, te oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora, kao i oko 450 angažiranih službenika u Glavnom centru za brojanje”, pojasnio je Arnautović.

U Operativnom štabu akcije “Opći izbori 2022” su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH.

U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od sedam sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam sati ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra.

U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces.

“Procjena je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 KM. Od toga su najveći izdaci za naknade članovima i zamjenicima članova biračkih odbora u iznosu od oko 6.795.000 KM, za nabavku papira i štampanje glasačkih listića 1.500.000 KM i poštanski troškovi slanja glasačkih paketa u inostranstvo u iznosu od 1.270.000 KM”, izjavio je Arnautović.

Na inicijativu Centralne izborne komisije BiH i Radne grupe za praćenje realizacije zadataka iz nadležnosti institucija i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini vezanih za provođenje Općih izbora 2022. godine, koja je formirana od strane Ministarstva sigurnosti BiH, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH donio je 10. augusta odluku o formiranju Operativnog štaba akcije “Opći izbori 2022” zaduženo za sigurnosni aspekt izbornog procesa u BiH.

“U Operativnom štabu akcije ‘Opći izbori 2022’ su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), Granične policije BiH, Centralne izborne komisije BiH, entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova Policije Brčko distrikta BiH”, pojasnio je Arnautović.

Istakao je da su novosti na ovim izborima bitne za javnost, prije svega, za birače, da je uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva izrađeno 6.090 sigurnosnih ekoloških štambilja, za svako biračko mjesto po jedan.

“Sigurnosnim štambiljom se utvrđuje autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Štambilj će se otiskivati na prednjoj strani glasačkog listića, u donjem lijevom uglu, ispod uputstva za glasanje. Pored sigurnosnog štambilja s desne strane potpisuje se ovlašteno lice, odnosno član biračkog odbora zadužen za izdavanje glasačkih listića.Precizirane su odredbe koje se odnose na pomoć drugog lica. Da bi ostvario pravo pomoći drugog lica, birač mora dokazati predsjedniku biračkog odbora dokumentom izdatim od nadležnog organa da je slijep ili fizički nesposoban, dok nepismenost dokazuje upisanim XX ili praznom rubrikom u polju za potpis na identifikacionom dokumentu”, istakao je Arnautović.

Prema njegovim riječima, glasačka kabina/paravan je okrenuta prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene listića.

“U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivati rezultate istraživanja javnog mijenja u vezi s glasanjem i izborima. Ta zabrana traje od petka, 30. septembra od 07:00 sati i traje do zatvaranja biračkih mjesta. Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja odnosno traje od 1. oktobra u sedam sati ujutro i traje do 19 sati 2. oktobra. U tom periodu političkim subjektima zabranjeno je učestvovanje u javnim političkim aktivnostima, a zabranjeno je i medijsko izvještavanje o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju. Zabranjena je svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces”, naglasio je Arnautović.

Dodao je da će prvi put u historiji BiH, na dan izbora biti aktiviran 24-satni TV kanal Centralne izborne komisije BiH.

NAJNOVIJE

NAJČITANIJE