Svakodnevni rast cijena građani teško podnose, odnosno, trpe i ćute. Sociolozi smatraju da izostaje demokratska tradicija izražavanja nezadovoljstva. Ekonomisti procjenjuju da će doći do pada cijena. U sindikatima se nadaju povećanju plata. Kako god, čeka nas neizvjesna jesen, odnosno kraj godine, poručuju stručnjaci.
Jedva sastavljamo kraj s krajem. Kupujemo samo ono što moramo, ali prvo platimo režije, za hranu šta ostane. To su posljedice svakodnevnog rasta cijena sa kojim se nemoguće izboriti, kažu građani.
Građani šute i trpe jer izostaje demokratska tradicija da kažete da vam se nešto ne sviđa, ističe sociolog Esad Bajtal.
“Ovdje građane, umjesto da ih uče svom prirodnom, ljudskom i demokratskom i ustavnom pravu, optužuju za izdaju onog trenutka kad tako neko nešto izgovori ili kad se pojavi na nekom protestu. E, to je naš problem, sveopšta pasivnost građana”, smatra Bajtal.
Za potrošačku korpu moramo izdvajati 500 KM više u odnosu na isti period prošle godine. Ako se poskupljenja nastave, do Nove godine možemo očekivati iznos potrošačke korpe od 3.000 KM, upozoravaju iz Udruženja za unapređenje kvalitete življenja “Futura”.
“Jedna i po prosječna plata vam treba za hranu, to je zaista strašno. Naše obitelji se svode na ljude koji rade čitav mjesec da bi se prehranili”, kaže Marin Bago iz Udruženja “Futura”.
Krajem avgusta u Federalnom parlamentu trebalo bi da bude usvojen Zakon o minimalnoj plati od 1.000 KM, optimistični su u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
“Nisam vidio niti jednog zastupnika koji je protiv takvog zakonskog rješenja, te se mi nadamo pozitivnom ishodu početkom avgusta. Dakle, da ćemo imati konačno zakonsko rješenje koje će garantovati platu od 1.000 KM”, mišljenja je predsjednik Sindikata Selvedin Šatorović.
“Naš je cilj vrlo jasan, argumenti su na našoj strani. Neće poslodavci, ima vlada koja ima zakonsku obavezu i mora povećati platu, tu nema pogodbe, sigurno”, jasna je predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić.
Inflacija preko 14 odsto, među najvećim u regionu, posebno je pogodila građane Bosne i Hercegovine. Cijene prehrambenih proizvoda su skočile preko 20 odsto, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.
“Dobra stvar je, vjerovatno, da će u narednom periodu doći do pada cijena finalnih proizvoda, finalnih usluga, a zbog rasta kamatnih stopa, kao mjera protiv inflacije, ali i nekih drugih okolnosti. Ne možemo kraj godine prognozirati jer nas očekuje energetska kriza”, navodi on.
I na kraju kako izdržati rast cijena i zadovoljiti potrebe? Značajan dio dohotka građanima Bosne i Hercegovine pokriva, odnosno obezbjeđuje dijaspora, neformalne trgovine, socijalna pomoć, povlačenje štednje te uzimanje nenamjenskih kredita od mikrokreditnih organizacija. Građani nemaju puno opcija, nemaju puno izlaza i moraju se prilagođavati ovoj krizi kojoj se, prema mišljenju mnogih, ne vidi kraj.
