Čerkez: Još ćemo malo sačekati da se ljudi vakcinišu, a onda ćemo uvesti Covid-potvrde. To je neminovno

Popularno

Povezano


Epidemiološka situacija u Federaciji BiH je stabilna, a u većini kantona, među kojima je i Kanton Sarajevo, bilježi se pad broja novooboljelih od COVID-19, i na neki način smirivanje četvrtog vala pandemije.
No, treba biti oprezan i vidjeti da li će ove promjene i hladno vrijeme utjecati na ponovnu reaktivaciju virusa jer će ljudi u narednim mjesecima više boraviti u zatvorenim prostorima, kaže prim. dr. Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva.
Nezadovoljan poštivanjem i kontrolom mjera
– Možemo reći da je četvrti val dobro prošao, barem do sada, posebno ako u obzir uzmemo zemlje u regiji. Primjera radi, Hrvatska dnevno bilježi oko 2.000, a Srbija i do 6.000 zaraženih.
No, ne smijemo se opuštati jer hladno vrijeme i bliski kontakti koji će se ostvariti u kancelarijama, kafićima, tržnim centrima, mogu uzrokovati ponovni rast oboljelih – ističe Čerkez.
Kaže kako je u BiH više od 40 posto ljudi oboljelo od COVID-19, a u Federaciji BiH vakcinisano oko 35 posto populacije, odnosno oko 40 posto ljudi iznad 60 godina života.
– To nisu zadovoljavajuće brojke, s obzirom na to da se 86 posto smrtnih slučajeva bilježi upravo kod ljudi iznad 60 godina života. Zbog toga je naš fokus vakcinacije upravo na osobama iznad 60 godina. Kanton Sarajevo, kao najgušće naseljen i time najkompleksnije područje za kontrolu, u ovom trenutku ima više od 45 posto vakcinisanih. Visoka je stopa i vakcinisanih treće životne dobi za razliku od ostatka BiH. Siguran sam da ćemo uskoro, a počeli smo mjesec kasnije sa vakcinacijom od drugih, dostići prosjek imunizacije u regionu – naglašava Čerkez.
Navodi da nije zadovoljan kako građani poštuju aktualne epidemiološke mjere, ali ni onima koji bi trebali kontrolirati njihovo provođenje.
– Najveći problem tokom cijele pandemije bio je nedostatak ljudskog kadra, kako u zdravstvu, na nivou primarnog sektora koji je jako bitan za vršenje kontinuiranog nadzora nad bolešću onih koji su u samoizolaciji, kako se ne bi dešavalo da kasno budu prepoznati kao kritični pacijenti, tako i u inspekcijama. Mi imamo svega 50 epidemiologa, isto toliko i infektologa, a nedostaje nam i ostale zdravstvene struke, među kojima i srednjeg medicinskog kadra koji je jako iscrpljen.
Paralelno s tim, na nivou kantona imamo vrlo loše ekipirane inspekcijske službe, a one su ključne za nadzor. Nemamo dovoljan broj ljudi jer ovakva pandemija na nekim mjestima zahtijeva angažman i deset puta veći broj osoba nego što ih ima. Nedostatak ljudi utječe na kvalitet nadzora, a ako imate slab nadzor, imate slabo poštivanje mjera, što povećava broj zaraženih. To se automatski odražava na veći priliv ljudi u bolnice i veći broj smrtnih ishoda. Također, istakao bi i ulogu MUP-ova jer su samo u nekim kantonima svoje zakonske okvire prilagodili trenutnoj situaciji u pandemiji. Naveo bi primjer Kantona Sarajevo je na početku pandemije koji je to jako dobro uradio – kaže Čerkez.
Na pitanje kako vidi dalji tok pandemije, pomoćnik federalnog ministra zdravstva odgovara kako će i u predstojećim mjesecima sasvim sigurno biti valova, ali ne sa tako izraženim intenzitetom.
– Pouzdanu prognozu niko ne može dati jer sve zavisi koliko će svako od nas biti društveno odgovoran, a to podrazumijeva vakcinaciju i poštivanje mjera. Ako budemo pametni, mislim da bismo već početkom 2022. godine mogli izaći iz ove krize. Ukoliko se ljudi ne budu vakcinisali i ukoliko ne budu poštivali mjere, pandemija je trajati – poručuje Čerkez.
Osvrnuo se i na broj smrti od posljedica COVID-19. Podsjetimo, BiH je po preminulima prva u Evropi, a druga u svijetu.
– Jako je važno imati u vidu da FBiH ima malo veći broj u odnosu na entitet RS, a RS ima duplo manje stanovnika od većeg bh. entiteta, možda čak i više nego duplo. Prema tome, u velikoj mjeri prosjek smrtnosti u Federaciji BiH kvare brojke o broju preminulih u RS-u. Naravno, to nikako ne može biti opravdanje za situaciju o broju smrtnih ishoda od posljedica COVID-19 u FBiH. Nekoliko je razloga koji su doprinijeli da imamo takve brojke umrlih. Prije svega, jako je mali obuhvat imunizacije u trećoj dobi, potom kod nas se, za razliku od evropskih država, jako dugo živi u zajedničkim domaćinstvima, pa mladi, koji lako obolijevaju, prenose virus na starije ukućane, među kojima je, mislim na one iznad 60 godina života, i najveća smrtnost. Također, ljudi kasno dolaze u bolnicu, kada je bolest već uzela maha. Puno je razloga i trebalo bi ih sve dobro analizirati sa nivoa klinika i bolnica, a onda građanima dati odgovore – ističe Čerkez.
Kontakti studenata su visokorizični
Kaže kako je zadovoljan trenutnom epidemiološkom situacijama u osnovnim i srednjim školama, ali da bi problem mogao izazvati početak akadamske godine 18. oktobra.
– Nemamo naglih skokova oboljele djece u školama. Priznanje treba odati ljudima na nivou kantona koji su to dosta dobro napravili. No, treba biti jako oprezan sa početkom studentske godine, jer tu je puno veći rizik nego u osnovnim i srednjim školama. To je generacija odraslih koji dolaze iz svih dijelova BiH, borave tokom sedmice u Sarajevu, a onda se za vikend vraćaju kućama. Oni dakle virus mogu unijeti u Sarajevo, a mogu ga i iznijeti. Njihovi kontakti kroz druženja, kafane, zajedničke boravke u studentskim domovima su visokorizični, kao što su njihovi kontakti i na fakultetima rizični ukoliko te obrazovne ustanove nisu adekvatno organizirale nastavu – objašnjava Čerkez.
Na kraju je istakao kako se o uvođenju Covid-potvrda (vakcinisan, prebolio, testiran) već neko vrijeme razmišlja te da će one sasvim sigurno biti uvedene u određenim sektorima. prneosi “Byka“.
– Još ćemo malo sačekati da se ljudi vakcinišu, a onda će se uvesti Covid-potvrde. To je neminovno, naročito u ključnim sektorima života koji su važni za funkcioniranje društva, kao što su zdravstvo, socijalni sektor, obrazovanje, policija, vatrogasci… To je evropska praksa i ne treba je gledati kao restrikciju. Treba gledati šta bismo time dobili, a dobili bismo to da bi se popunili sportski tereni, otvorili kina, pozorišta, ugostiteljski objekti bez ograničenja… Osim toga, Covid-potvrda otvara put i nesmetanom putovanju ljudi širom svijeta – zaključio je Čerkez.

- Marketing -

Najnovije