Bijeljina, grad diplomiranih ekonomista

Bijeljina, sa nešto više od 100 tisuća stanovnika, ima tri univerziteta. Na desetak fakulteta postoji 14 odsjeka za ekonomiju i svi kapaciteti su, uglavnom, popunjeni.„Na državnom univerzitetu je veoma loša organizacija, počevši od predavanja do odnosa između profesora i studenata“, kaže studentica privatnog fakulteta Ivana.

„Sve je više studenata koji napuštaju državne fakultete i dolaze na privatne fakultete. Očigledno je da se bolje radi na privatnim fakultetima nego na državnim. Za dvije godine studiranja na privatnom univerzitetu ja još nisam doživio da mi je predavanje pomjereno ili da su vježbe odgođene. To nije slučaj na državnim univerzitetima“, naglašava student privatnog fakulteta Safet.

U cijeloj Bosni i Hercegovini najviše je ekonomskih fakulteta, zbog čega se nameće pitanje zbog čega je BiH u ekonomskom smislu na dnu europske ljestvice.„U javnom sektoru je zapošljavanje uglavnom po partijskoj liniji. Važno je samo da završite nekakav fakultet i da ste lijepili plakate i bili dvije ili tri godine aktivni u stranci. Na taj način vi ulazite u državnu administraciju ili javno preduzeće. Zato se postavlja pitanje isplati li se učiti kada je teško doći do posla. Ljudi misle da se ipak bolje partijski angažovati. Onog trenutka kada se privatni sektor razvije će biti drugačije jer u privatnom sektoru nema rodbinskih veza – ili donosiš pare ili ne donosiš“, kaže za Radio Slobodna Evropa dekan Poslovne ekonomije Univerziteta Istočno Sarajevo Miladin Jovičić.

Rektor privatnog univerziteta “Sinergija” u Bijeljini Milovan Stanišić pojašnjava:„Iako imamo mnogo ekonomskih fakulteta i dosta diplomiranih ekonomista, moram reći da se ekonomisti mnogo ne pitaju u našim sistemskim okvirima. Vrlo malo je danas ekonomista u parlamentima i skupštinima gdje se donose zakoni. Ekonomista je veoma malo u izvršnim organima vlasti. Rijetko ćete u BiH naći gradonačelnike koji su ekonomisti.“

Jedan od problema sa kojim se suočava visoko obrazovanje u BiH je što mladi sve više upisuju privatne fakultete. Safet je student informatike na privatnom fakultetu u Bijeljini i objašnjava zbog čega je odlučio nastaviti školovanje na privatnom, a ne javnom univerzitetu.„Mislim da mnogo stručnija lica rade na privatnim fakultetima. Meni predaje profesor koji radi u informatičkom vojnom sektoru Srbije. Od njega sam mnogo toga naučio. Također, imamo predavače koji su radili u poznatim informatičkim firmama u svijetu. Zato ja mislim da je Univerzitet Sinergija bio dobar izbor jer je ujedno to i akreditovan sistem.“

Ivana je sa javnog univerziteta prešla na privatni, a o razlozima kaže:„Profesori se ovdje trude da nam olakšaju kako da primjenimo naše znanje kako bismo mogli lakše doći do zaposlenja. Nakon završetka privatnog fakulteta nije nikakav problem doći do zaposlenja. Mnoge moje kolege odmah nakon završenog studija pronađu posao.“

Studentica Lidija poredi iskustva brata sa državnog i svoja sa privatnog fakulteta:„Moj brat je na državnom univerzitetu i vidim da je tamo dosta toga neorganizovano. Ja sam se odlučila za privatni fakultet jer se ovdje mnogo ne teoretiše, ima više prakse. Lakše je ovdje pratiti nastavu jer nas nema 150 nego 30. Lakše je dobiti odgovore na pitanja koja postavljamo. Poenta znanja nije da se dobije parče papira nego da se dobije znanje.“No, dok vlasti u BiH olako potpisuju dozvole za njihovo otvaranje, u isto vrijeme izdvajaju manje od jedan posto proračuna za nauku.

(Izvor: RSE/Autorica: Maja Nikolić)

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Ne slažeš se? Komentariši

avatar
wpDiscuz