BiH traži 1.232.000 vakcina

0

 

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

U borbi protiv pandemije Covid-19 i Bosna i Hercegovina planira da putem međunarodnih programa za vakcinu protiv ovog opasnog oboljenja bude uključena u njenu nabavku. Ministarstvo civilnih poslova BiH je, kao odgovor na dopis Stalne misije BiH pri Ujedinjenim narodima u Genevi, iskazalo zainteresiranost za učešće naše zemlje u Covax inicijativi, koja će biti administrirana od Globalne alijanse za vakcine (GAVI), kažu iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Oslobođenje.

Recept Oxforda

“Zainteresovanost je iskazana na osnovu dobijenih instrukcija i procjena nadležnih zdravstvenih institucija Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH u omjeru FBiH 800.000 doza, Republika Srpska 400.000 i Brčko distrikt BiH 32.000 doza. O datumu prvih količina vakcina koje će stići u BiH Ministarstvo još nije informisano od Globalne alijanse za vakcine”, naglasila je Zorica Rulj, portparolka Ministarstva civilnih poslova BiH.

Iz Ministarstva podsjećaju da Covax inicijativa ima za cilj nabavku dvije milijarde doza potencijalnih vakcina za Covid-19 zarazne bolesti od nekoliko farmaceutskih firmi do kraja 2021. Putem Covaxa, Bosna i Hercegovina će imati pravedan pristup cjenovno pristupačnim vakcinama protiv Covid-19 i moći će osigurati minimalno 20 posto vakcina u odnosu na broj stanovnika.

Odluka o nabavci vakcina je uslijedila na osnovu procjena broja stanovnika, a ove količine će omogućiti da se 40 posto stanovništva vakciniše. Nabavka pomenute količine vakcina koštaće 13 miliona dolara.

Na svjetskom tržištu mnogo je najava vakcina protiv koronavirusa. Prof. dr. Jasenko Karamehić, internista i imunolog, u izjavi za Oslobođenje kaže da se BiH treba osloniti na najbolju vakcinu, bez obzira na to odakle ona došla.

“Treba biti vakcina koja je završila sva klinička ispitivanja, koja je najučinkovitija, ima najmanje neželjenih posljedica. Predlažem da se formira ekspertna komisija, jer političari ne mogu birati vakcinu, oni se u to ne razumiju, oni sve sebi dozvoljavaju, oni sve znaju, a manje se pita struka, nauka, što nije uredu. Ta ekspertna grupa treba da bude na nivou BiH, da izabere vakcinu koja je najbolja za nas, prilagođena klimatskim i geografskim, genetskim običajima i sredini”, naglašava dr. Karamehić i prednost daje evropskoj vakcini koja se radi u Oxfordu, a biće završena u novembru.

Smatra da ne treba bježati ni od drugih vakcina ako se one pokažu boljim od ove, što će stručnjaci odlučiti.

Populacija od 18 do 50 godina ima relativno zdrav imunitet, što ne znači da ne može oboljeti od Covid-19 i fatalno završiti

Prve vakcine protiv koronavirusa trebale bi primiti rizične grupe, oni koji rade na javnim mjestima, koji dolaze u dodir sa drugim ljudima, to su, prije svega, zdravstveni radnici, policija, zatim radnici javnih službu, vozači tramvaja, autobusa, kondukteri, rizične grupe, ljudi sa rizičnim oboljenjima, te građani na dobrovoljnoj osnovi.

Iz Ministarstva zdravstva RS-a planiraju među prvima vakcinisati starije osobe, odnosno korisnike domova za stare osobe. Dr. Karamehić potvrđuje da bi takve osobe trebalo vakcinisati iz tri razloga.

Starije osobe

“Jedan je zato što žive u kolektivnom smještaju, znači, mogućnost infekcije je velika, drugi što se nalaze u biološkoj dobi kada je njihov imunitet relativno derogiran samom biologijom njihovog organizma, radi se o starijim ljudima, nije kod njih svjež imunitet kao kod mladih, i treće što oni u tim godinama imaju određena prateća oboljenja koja iscrpljuju njihov imunitet i organizam”, objašnjava dr. Karamehić.

Dodaje da bi i ljudi stariji od 60 godina i penzioneri trebali imati prioritet prilikom vakcinisanja. Prateća oboljenja koja, nažalost, većina ljudi ima u tim godinama iscrpljuju organizam, pa bi njihov dodir sa Covid-19 mogao biti fatalan.