BiH na začelju tranzicije!

Period tranzicije u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Evrope predstavljao je period najveće podudarnosti, slaganja i približavanja ovih zemalja sa Zapadom, ali je razlika u uspjehu zemalja u tranziciji velika.

Na primjeru baltičkih država zabilježena su velika dostignuća, dok su BiH, Moldavija i Ukrajina u ovom procesu ostavljene daleko iza.

Rast troškova

Ovaj zaključak iznosi se u specijalnom izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) “25 godina tranzicije – Postkomunistička Evropa i MMF“.

U izvještaju se navodi da su u periodu tranzicije mnoge zemlje zabilježile rast cijena i troškova, ali i rast investicija i povećanje produktivnosti. No, zemlje, poput BiH, koje su zabilježile samo rast troškova, ali ne i produktivnosti, dolaze u opasnost da izgube konkurentnost.

Proces privatizacije, navodi se u izvještaju MMF-a, praktično je završen u baltičkim i centralnoevropskim zemljama u prvoj dekadi procesa, ali, dodaje se, taj proces još nije završen u zemljama zapadnog Balkana.

Kada je riječ o BiH, jedini napredak koji MMF ocjenjuje pozitivnim jeste liberalizacija tržišta, ali je napredak u drugim sektorima u našoj zemlji prilično usporen i nedovršen.

Na početku tranzicije, od dogovorne ekonomije i zagarantiranih radnih mjesta, u mnogim zemljama porastao je broj nezaposlenih, ali je dalje tokom tranzicije taj broj ipak smanjen. Izuzetak su, opet, zemlje zapadnog Balkana, koje bilježe ekstremno visoku stopu nezaposlenosti u tranzicijskom periodu.

izvjestaj-mmf-tranzicija

Faksimil izvještaja MMF-a: Porast troškova, smanjenje produktivnosti

Brojne slabosti

Međunarodni monetarni fond konstatira da su njegovi krizni programi, generalno gledajući, uspješni, ali da su zaostavština sporog rasta te krize u eurozoni doprinijeli mnogim fiskalnim problemima u zemljama bivšeg SSSR-a i zapadnog Balkana. Tako se navodi da su se mnoge zemlje suočile s brojnim slabostima, a osim BiH spominju se Albanija, Rumunija i Ukrajina.

Uspjela politika valutnog odbora

U MMF-u, također, zaključuju da su Bugarska i BiH izabrale teži put, a to je politika valutnog odbora i fiksnog kursa valute, ali ocjenjuju da je ovaj model položio ispit vremena. Prema njihovim tvrdnjama, on je rijetko sidro stabilnosti u bh. ekonomiji.

Avaz.ba

Možda vam se svidi

Comments are closed.