Srijeda je jutro. Vrijeme od 6 do 7 ranoranioci krate uz prvu kafu, paštetu i hljeb. Samo te tri stavke plaćene su za barem marku i pol više nego prije pola godine.
Hljeba u pekarama više nema ispod 1,70 KM. Podsjećamo se i na neka dobra, stara studentska vremena kada se s malim kruhom od 60 feninga preživljavao dan. U ovih godinu dana hljeb je prema Eurostatu poskupio za čak 31 posto.
Jedna kiflica sada košta koliko je donedavno bila štruca kruha u pekarnama. Proizvodi 15 vrsta hljeba On je predsjednik Udruge pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš.
Njegova priča pomalo je filmska. U jednom trenutku razmišljao je sa suprugom preseliti preko oceana, već je pokrenuo neke procese oko odlaska jer je dotad radio kao pomoćni pekar u Beogradu i imao je taj posao u malom prstu. Međutim, jednog dana je presjekao.
Odlučili su ne ići u Kanadu, nego se vratiti u rodnu Bijeljinu i u 16 kvadrata unajmljenog prostora otvoriti pekarnu. Sve ostalo je historija jer Pelemiš danas proizvodi čak 15 vrsta različitog hljeba, 30 vrsta peciva i kore za pite i baklavu.
“Znamo sve. U ove dvije godine dogodila nam se pandemija koronavirusa, onda ova situacija u Ukrajini i došlo je do naglog skoka cijena, svega, a ne samo prehrambenih proizvoda”, priča Radenko.
“Došlo je do poskupljenja svih artikala i hljeb je morao pratiti te cijene. Pa cijena nafte i goriva, tu se dogodio preveliki skok. I evo razgovaramo s kupcima, svjesni su situacije u kojoj se nalazimo i nema negativnih reakcija, a da je teško, nažalost, tako je, ali borimo se nekako svi zajedno“.
U susjednoj Srbiji prinosi pšenice bili su oko tri miliona tona te da su u toj državi kazali da je ima dovoljno za cijeli Balkan, pa je upitan Pelemia je li to uistinu tako, piše Večernji list BiH.
“Mi smo ove godine imali jako dobar urod i istina je da je situacija dobra, kako ovdje tako i u okruženju. I treba uzeti u obzir da mi imamo pšenice nekih 30 posto za sudjelovanje u domaćoj prehrambenoj industriji, a ostatak uvozimo iz regije. Eto, prednost je što su potrebe Srbije oko milion i pol tona, tako da je trenutačna situacija stabilna, imat ćemo otkud i uvesti. Tako da, što se te tiče te stavke, za opskrbu se ne treba brinuti, ne treba se bojati, ali ta cijena je problem. Mi smo, s obzirom na jako dobar urod u okruženju, pa i onda na ovu činjenicu da je žito krenulo iz Ukrajine u Evropu (i ta se situacije dijelom stabilizira), mislili da će doći i do nekog pada cijena, ali nažalost do toga nije došlo”.
Kaže i da, kada su količine u pitanju, mir imamo i do polovine iduće godine.
Očekivanja
“Evo, to mogu reći, prema ovome što sada imamo, a neka se ne dogodi ništa što bi dramatično promijenilo situaciju, opskrba je sigurna ove godine i do polovine iduće godine. Znači, imamo dovoljno i pšenice i brašna. A opet ćemo se vratiti na cijenu. Pšenica je burzovna roba. Ovisi o svjetskim kretanjima. Imamo ponudu i potražnju koje, naravno, utječu na cijenu i mi ne možemo u ovom trenutku ništa prognozirati. Ali opet je lakše kada znamo da imamo dovoljne količine i da ćemo se prehraniti, a i nadat ćemo se da cijene neće više radikalno rasti ili da će se dogoditi neka dobra svjetska vijest pa da dođe do pada cijena”, ispričao je Radenko Pelemiš, poznati semberijski pekar i prvi čovjek Udruge pekara.
