Balkan bi mogao biti jedan od pobjednika u post-covid eri

0

Uprkos kratkoročnoj volatilnosti uzrokovanoj pandemijom u prvom polugodištu 2020., balkanska regija mogla bi biti jedan od relativnih pobjednika na globalnom nivou u eri post-COVID.

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Ulagači u dionice trebali bi priznati da je regija na putu da primi jedan od najvećih stimulativnih paketa na globalnom nivou (ekvivalent 17% do 35% BDP-a) kroz olakšice iz EU fonda za oporavak i budžet, a također će imati koristi od ključnih ekonomskih i poslovnih trendova nakon COVID-a. Istovremeno, regionalna tržišta nude neke od najatraktivnijih valuacija na globalnom nivou, navode analitičari East Capitala u tekstu objavljenom na intellinewsu.

Suočavajući se sa najvećim ekonomskim padom u vremenu poslije Drugog svjetskog rata, europske vlade složile su se provesti vanredni skup mjera, uključujući uspostavljanje Fonda za oporavak EU, veličine 750 milijardi eura, s ciljem olakšavanja ekonomskog oporavka širom Europske unije. Fond će uključiti 390 milijardi eura bespovratnih sredstava (ostatak je u obliku dugoročnih zajmova s ​​niskom kamatnom stopom) usmjerenih na široku infrastrukturu i projekte “zelene energije”.
Kao rezultat toga, Jugoistočna Europa (Grčka, Zapadni Balkan) će biti ključni korisnik Fonda za oporavak EU i budžeta EU 2021-2027, zbog veličine alokacije sredstava, njenog vremenskog rasporeda i snažnih multiplikacijskih efekata na ekonomije.

Bugarska i Hrvatska dobit će sredstva u iznosu od 35% svog BDP-a za 2019. godinu, dok će Grčka, Rumunija i Slovenija dobiti potporu u iznosu od 27%, 26% i 17% svog BDP-a za 2019. godinu. To znači dodatnih 2,5% do 5% BDP-a godišnje, što će biti od velike pomoći srednjoročnim ekonomskim izgledima.

– Naši razgovori s donosiocima politika u Sloveniji i Grčkoj sugeriraju da vlade neće gubiti vrijeme u pripremi projekata kako bi mogle privući većinu dostupnih sredstava, navode analitičari East Capitala.

Dodaju kako očekuju značajne multiplikacijske efekte na ekonomski rast jugoistočne Europe budući da će sredstva biti usmjerena na višestruke široke infrastrukturne projekte i bit će fokusirana na zelenu transformaciju i poboljšanja strukturne učinkovitosti.
U Grčkoj, na primjer, srednjoročna potencijalna stopa rasta BDP-a može se povećati za 2-2,5 pps u odnosu na prethodne procjene.

– Vjerujemo da će većina zemalja u regiji uspjeti rasti brzinom od 5%, okruženju koje bi trebalo podržati lokalna poduzeća i njihovu zaradu.
Vrijeme je još jedan vrlo pozitivan faktor, jer je oko 70% EU fonda za oporavak namijenjeno do 2023. godine i u potpunosti biti isplaćeno do 2026. godine, kako bi se olakšao ekonomski oporavak ranije u ciklusu, navode analitičari.

U trenutnom okruženju političke i korporativne ambicije se usklađuju stavljajući veći naglasak na lokalnu proizvodnju, preokrenuvši tako dugogodišnje trendove za poticanje proizvodnje u inostranstvo.

– Razumno je očekivati ​​da će veliki dio evropskih kompanija pokušati povezati proizvodne lance unutar EU i susjednih zemalja. Balkan i Turska mogu biti regije izbora s obzirom na njihov visoki nivo obrazovanja i profesionalnih vještina, u kombinaciji s još uvijek znatno nižim prosječnim platama u usporedbi sa zapadnom Europom (prosječna plaća u Rumuniji u prvom kvartalu 2020. bila je 1082 eura mjesečno u odnosu na 4035 eura za Njemačku)

Iseljenici koji se vraćaju kući još je jedan trend koji bi trebao biti strukturno pozitivan za rast u regiji, jer nedostatak radne snage opada. Povratak barem dijela dijaspore uzrokovat će značajno povećanje nivoa potencijalnog rasta BDP-a, zaključuju u East Capitalu.

Mnoge zemlje jugoistočne Europe izrazito su ovisne o turističkim sektorima, a iako je početni šok bio negativan, očekuje se da će na dugoročni turizam najviše utjecati ograničenja putovanja i zdravstveni propisi, dok bi kratkoročni promet trebao imati koristi.
Veće šanse Europljana da putuju u Grčku, Hrvatsku, Tursku i Bugarsku umjesto odmora u daleke zemlje, koriste Balkanu u smislu preraspodjele turističkih tokova.

[bar group="4078"]