Analitičar o sukobu u Nagorno-Karabahu: Ulog je cijeli svijet!

0

Dramatičan vikend na Kavkazu! U sukobu između armenskih i azerbejdžanskih snaga u regionu Nagorno-Karabah poginula su najmanje 23 vojnika, a ranjeno više od 100.
 
Tokom dana vlada Armenije proglasila je ratno stanje i opću mobilizaciju zbog eskalacije sukoba, a isto je učinio i Azerbejdžan, prenosi Reuters.
Tokom posljednjih mjeseci znatno su se intenzivirala kršenja režima primirja koja sve češće uključuju i primjenu teškog naoružanja. Ta kršenja kulminirala su 12. jula, kada su se položaji azerbajdžanske vojske kao i azerbajdžanska sela u regiji Tovuz duž državne granice između Azerbajdžana i Armenije našli pod intenzivnom paljbom teške artiljerije s položaja na kojima se nalazi armenska vojska, pisao je tokom ljeta portal Geopolitika.
Tada su poginula četiri azerbajdžanska vojnika, a još su četvorica bila ranjena, dok je armenska vojska odbacila suparničke jedinice i zauzela neke njihove dotadašnje položaje. Armenci su uništili i jedan azerbejdžanski dron.
Očito je sve vodilo ka obnavljanju sukoba…
Na to već mjesecima u svojim tekstovima ukazuje i Zoran Meter, vanjskopolitički analitičar i urednik portala Geopolitika.
“To je složena kriza. Imate nekoliko sličnih kriza koje se mogu lako potpaliti i zapaliti cijeli svijet. To je Tajvan, u smislu moguće kinske intervencije, Bliski istok, od Irana do Levanta i dole do Indije, Venecuela, Ukrajina i, evo, Kavkaz, odnosno Nagorno-Karabah. Posljednji sukobi u Nagorno-Karabahu trebaju se promatrati u kontekstu zašto se to dogodilo u ovo vrijeme. Imamo, s jedne strane, izbore u SAD-u. Razlike u podršci između Trumpa i Joea Bidena su male. S druge strane, imate Bjelorusiju, gdje se ne kreću procesi na način kako je Zapad zamislio. Moguće je da je ovo što se dešava u Nagorno-Karabahu kao posljedica bjeloruske krize”, govori Meter.
Zanimljivo je, veli, da je Turska odmah stala iza Azerbedžjana.
“Drugi državnici pozivaju na mir, dijalog…Recimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je razgovarao sa premijerom Armenije Nikolom Pashinyanom te pozvao na prekid vatre i uspostavu dijaloga. NATO je preko specijalnog izaslanika za Kavkaz i središnju Aziju, također, pozvao na prekid vatre. Ona je rekao kako nema vojnog rješenja karnabahskog pitanja”, dodao je.
Događaje u Nagorno-Karabahu karakteriziraju složeni povijesni odnosi.
“Situacija u tom dijelu svijeta može sada krenuti u svim smjerovima. Može to biti samo pokazivanje mišića, može stvarno eskalirati u sukobe nižih intenziteta i, naprosto, izbjeći kontroli. Teško je reći šta žele stratezi koji vuku konce od ključnog značaja i u Americi, ali i oni bilo gdje drugo. U tome je opasnost danas krize općenito. Imate stvari koje de facto potežu ad hoc. Nema strategije pa nema ni predvidivosti. Kako će sada ići? Za Rusiju je taj dio svijeta veoma važan, jer joj služi kao odskočna daska prema Bliskom istoku. Tu je Iran. Azerbejdžan, recimo, ima dobre odnose s Izraelom, te Iran koji je neprijateljskim odnosima sa Izraelom. Treba uzeti u obzir i turski faktor… No, mislim da će se stvari smirivati. Koliko god se žele pokazivati mišići, teško da itko želi poduzimati neke visoko rizične poteze”, zaključuje Meter.
Podsjeća da više nema klasičnih savezništava među državama, te da su se mnoga raspala, pa ako neko s nekim sarađuje na jednom terenu, na drugom je neprijatelj. Možda je to korisno znati u, recimo, poimanju odnosa Rusije i Turske, koji su bitni faktori u tom dijelu svijeta.
Urušavanje svjetskog poretka kojeg smo poznavali, također, doprinosi potresima u svijetu. Svijet definitivno postaje multipolaran.
Analizirajući ukupne odnose u zakavkazju, Meter podsjeća da je premijer Armenije Nikol Pashinyan na vlast došao 2018. godine “Obojenom revolucijom”, nakon što je svrgnut Serž Sargsjan, dugogodišnji “vladar” ove zakavkaske države.
Pashinyan u Moskvi vidi velikog saveznika i jamca opstojnosti, iako su Putinovi protivnici poput Alekseja Navaljnog, Mihaila Sakašvilija ili Garija Kasparova, koji vodi porijeklo iz Armenije, otvoreno podržavali proteste za smjenu tadašnje vlasti.
Aktuelni premijer je bio veliki zagovornik tvrdolinijaškog stava prema Nagorno-Karabahu kojeg drži armenskim područjem i čiju samostalnost zagovara, gdje treba tražiti jedan od uzroka eskalacije sukoba.
Još u vrijeme smjene vlasti u Armeniji, analitičari su procjenjivali kako bi ta zemlja mogla postati novi poligon za sukob Moskve i Zapada, baš poput Ukrajine u kojoj je revolucijom svrgnut proruski predsjednik. Armenija se smatra mekim trbuhom Rusije.
“Njihov sadašnji premijer je čisti Putinov igrač. Tko je tu sad pokrenuo današnji sukob? Je li Azerbejdžan ili je, možda, sa ruske strane, teško je biti pametan. Ima raznih elemenata. Vrijeme će pokazati. Ta regija je ulog za cijeli svijet. Ko pobjedi u ovoj borbi je vladar svijeta ili dijeli svijet sa drugim igračima. Preveliki su ulozi! Vidjet ćemo hoće li popustiti i hoće li itko popustiti. Možda bude popustljivija situacija ukoliko pobjedi Donald Trump, nego li suprotna opcija, jer je duboka država je na strani demokrata”, zaključuje Meter.
radiosarajevo.ba