“Samo nekoliko mjeseci je ostalo do kraja godine i Uprava za indirektno oporezivanje je već najavila da će im trebati puno više vremena da bi se pripremili za provedbu zakona čija će primjena isteći krajem godine”, istakao je u Dnevniku 3 makroekonomski analitičar Faruk Hadžić.
“Sada govorimo o nekim potezima, nekim mjerama koje su donosioci odluka u BiH sada pripremili, ali te mjere su trebale dosta ranije da stupe na snagu. Govorim o početku godine kada je struka apelovala, nudila konkretnije prijedloge i onda bi takve mjere sada imale određene efekte. Međutim, nekada mjeru da donesete samo radi mjere, da kažete eto nešto da ste uradili, ako niste pogodili tajming onda je to čak nekada i kontraproduktivno.”
Pojašnjava da sistem PDV-a ima dvije glavne funkcije – s jedne strane prikuplja porez, a s druge strane bi onda taj novac trebao da se vrati određenim kategorijama stanovništva.
“Mi nemamo problem sa prikupljanjem poreza u BiH i često se smatra da je tu problem. Međutim, problem je u raspodjeli. Zašto taj novac ne dolazi u većoj mjeri do recimo penzionera, a dolazi do određenih donosioca odluka? Dakle stvar je u prioritetima i načinima kako se ta sredstva prikupljaju i raspoređuju. S druge strane, ova godina će biti rekordna po prikupljenim porezima. To je zbog negativnih efekata inflacije, ali se uvijek onda postavlja pitanje zašto taj novac nije došao do građana.”
Hadžić navodi da je PDV specifičan porez koji se plaća na svaki proizvod i uslugu.
“Dakle jedno jako dobro sito koje prikuplja dosta novca, dosta poreskih prihoda u BiH, ali taj novac se onda treba na pravi način iskoristiti. Ako vi ne znate šta da uradite s tim novcem onda se obično podliježe nekim možda populističkim mjerama povećavanjem plata u javnom sektoru pred same izbore, a ne misli se na to da li će se naredne godine recimo prikupiti ista količna novca jer mi imamo i druge ozbiljnije probleme koji se guraju u stranu poput iseljavanja stanovništva.”
O diferenciranoj stopi PDV-a za osnovne životne namirnice i luksuz kaže da treba biti vrlo oprezan.
Naglašava da je iluzija da će se cijene svih proizvoda i usluga vratiti na neki prijašnji nivo.
“To nije istina. Zaustavljanje inflacije će biti na jedan malo drugačiji način. Cilj je da ne dolazi do novog rasta cijena, a onda da se tokom vremena pokušaju plate povećati da bi se dostigao taj neki standard.”
Na pitanje jesu li osnovne, ali i sve životne namirnice opravdano poskupile u našoj zemlji, Hadžić odgovara:
“To je jedan segment koji mi nažalost ne možemo kontrolisati. Mi nismo primarni proizvođač hrane da možemo na neki način uticati i na cijenu takvog jednog resursa koji je bitan i za našu državu. Ako, sa druge strane, uzmete električnu energiju koju mi proizvodimo i koju izvozimo i na čiju cijenu možemo uticati, onda vidite da tu nije došlo do takvog drastičnog povećanja cijena kako je to predviđano u jednom trenutku. U ovom slučaju mi smo uvoznik hrane, ne proizvodimo dovoljno u BiH, tako da možemo onda samo prihvatiti cijene koje nam dolaze iz inostranstva. Zato imamo takav jedan značajniji inflacijski udar.”
Pojašnjava da kod mjera kao što je ukidanje akciza na gorivo vremensko ograničenje od 30 dana ne može dovesti do značajnijih efekata.
“Potrebno je da minimalno šest mjeseci imamo takvu jednu suspenziju u naplati akciza kako bi cijena goriva se na neki način stabilizovala i kako bi došlo do generalno pada udjela troškova energenata u proizvodnom procesu mnogih kompanija i da se na taj način obuzda taj inflacijski udar kojem svjedočimo. Ali bez obzira na tu mjeru od 30 dana entitetske vlade mogu, ako žele naravno, da taj novac koji svaki mjesec dobijaju od akciza na gorivo ne zadrže za sebe već da subvencionišu cijenu goriva.”
Naglašava da će oscijalcija u cijeni goriva i dalje biti.
“Struku brine da bi već od iduće godine mogli ući u novu recesiju jer ovaj visok nivo inflacije se, kako sada stvari stoje, može obuzdati samo uz povećanje kamatnih stopa.” Ističe da je ovo najveća inflacija u BiH u poslijeratnom periodu, piše federalna.ba.
