Alergični na polen trebaju biti posebno oprezni u maju

Proljeće je vrlo izazovno godišnje doba za osobe koje pate od alergija na polen.

Vildana Begić-Mujkić, osnivačica portala klinika.ba te online zajednice AAA –alergija, astma, atopijski dermatitis koja trenutno okuplja preko 3.200 osoba s problemima vezanim za alergije, astmu i atopijski dermatitis, objašnjava kako je trenutno najviša koncentracija polena vrbe, hrasta, topole i čempresa.

“Kako nam se bliži maj, alergični na polen trava trebaju biti posebno oprezni. Kako postoje alergije na polen trava, drveća i korova, tako je i različito doba cvjetanja ovih biljaka. Klinika.ba je, stoga, objavila informativni kalendar alergena i cvjetanja biljaka u Bosni i Hercegovini“, ističe na početku razgovora za Radiosarajevo.ba.

Prema njenim riječima, opće preporuke za osobe alergične na polen se ogledaju u zaštiti od kontakta s polenom.

“Najbolja zaštita su naočale, šeširi, maske – Vogmask je odlično rješenje te pranje kose prije spavanja, sušenje veša u zatvorenim prostorijama, zatvaranje prozora tokom dana i u jutarnjim satima“, savjetuje naša sagovornica.

Osobe koje imaju alergiju na polen, imaju simptome samo kada se polen na koji su alergični nalazi u zraku. Simptomi uključuju:

  • Curenje nosa i povećana proizvodnja sline
  • Kihanje
  • Svrbež nosa, očiju, ušiju i nepca
  • Zapušen nos
  • Crvene i suzne oči
  • Otok oko očiju
  • Kihanje
  • Natečenost nosne sluznice
  • Nadražajni suhi kašalj
  • Otežano disanje
  • Urtikrija (crvenilo kože, kontaktni dermatitis

Kako utvrditi na šta je osoba alergična? Koji se lijekovi još koriste za liječenje alergijskog rinitisa?

Da bi osoba utvrdila na šta je alergična potrebno je, prije svega, osluškivati svoje tijelo te obavezno uraditi alergotestove na specifične inhalatorne (polen, grinje, epitel životinja) i nutritivne alergene (hrana).

Alergijski rinitis liječimo preventivnim mjerama i terapijskim postupcima. Preventivne mjere se odnose na izbjegavanje alergena i poboljšanje životnih uvjeta ili promjena sredine u kojoj živimo. Terapijski postupci su imunoterapija i primjena lijekova. Najvažnija grupa lijekova u liječenju alergijskog rinitisa su antihistaminici. Oni se primjenjuju redovno u sezoni polena, dakle kada su u vazduhu prisutne materije na koje je organizam razvio preosjetljivost. Osim antihistaminika, u liječenju alergijskog rinitisa najčešće se koriste topički kortikosteroidi. Oni u terapijskim koncentracijama za liječenje nosa ne ulaze u krv te nema sistemskih neželjenih pojava vezanih uz upotrebu ovih lijekova, već samo poželjno dejstvo na sluznicu nosa. Topički kortikosteroidi uspješno smanjuju alergijsku upalu u sluznici nosa, time se smanjuje začepljenost nosa i svi ostali simptomi alergijskog rinitisa“, pojašnjava Begić-Mujkić.

Alergija je, zapravo, hronično stanje koje traje duži vremenski period ili se često ponavlja. Alergija se javlja kao odgovor imunog sistema koji određenu tvar vidi kao štetnu za organizam te burno reagira na istu.

“Tvari koje uzrokuju alergijske reakcije, jednim imenom nazivamo alergenima. Kod osoba koje nisu alergične, imuni sistem je zapamtio alergene kao bezazlene tvari i ne poduzima ništa pri susretu s njima. Kod alergičnih osoba, imuni sistem reagira burno kao da je u pitanju neka infekcija, te tako nastaju simptomi alergije“, navodi naša sagovornica.

Alergijska astma – Kako je liječiti, kontrolirati i koji su najčešći uzroci?

Imati alergijsku astmu znači da je određeni alergen okidač simptoma astme. Alergija je uzrokovana reakcijom vlastitog imunog sistema, koji inače štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija i virusa.

Međutim, u slučaju kada osoba ima alergiju, imuni sistem reagira pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inače ne štetnih tvari koje se nalaze u prirodi.

“Imuni sistem reagira burno kao da je u pitanju neka infekcija, te otpušta tvar poznatu kao immunoglobulin E ili IgE. Previše imunoglubulina može biti okidač upale i oticanja disajnih puteva, što ugrožava disanje i može biti okidač za napad astme. Kod 60 posto ljudi koji žive s astmom, radi se o alergijskoj astmi“, naglašava Begić-Mujkić.

Osobama koje pate od bilo kojeg vida alergije, ova stručnjakinja preporučuje redovno uzimanje terapije (antihistaminici) te poduzimanje gore navedenih mjera zaštite od dolaska u kontakt s polenom.

A ukoliko patite od alergija, Vildana Begić-Mujkić poziva sve zainteresirane da posjete njen portal klinika.ba  te da se pridruže zajednici gdje dijele provjerene informacije iz kredibilnih izvora i ličnih iskustava, a sve kako bi poboljšali kvalitet života osoba koje se nose s ovim bolestima i stanjima.

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar