Ženska ljepota? Što to danas uopće znači?

Pojam ženske ljepote nikada nije bio izvrnutiji nego danas. Umjesto zanosnih ženskih oblina, na cijeni je pretjerana mršavost…

Zašto je mnogo današnjih žena opsjednuto i nezadovoljno sa izgledom svoje tijela? Odgovor na ovo pitanje nije niti malo jednostavan, a u potrazi za odgovorom treba se vratiti u prošlost.

Današnja žena kada se pogleda u ogledalo vidi tijelo puno „mana“, odnosno dijelove tijela koji joj se ne sviđaju i koje bi najradije promijenile. Mnoge žene gotovo da su programirane za preziranje pa čak i mržnju određenih dijelova tijela koji se ne uklapaju u neki današnji obrazac ideala ljepote.

Na žalost, ljepota se danas mjeri visinom, vitkošću, slobodno možemo reći i pretjeranom mršavošću koja graniči s neuhranjenošću, pa se često pitamo zašto je ta žena lijepa, a ne ona koja ima obline na pravim mjestima i pravu figuru žene a ne djevojčice. Ženska tijela nisu stvorena da budu pretjerano mršava, također stvorena su da se mijenjanju ne samo starenjem, nego i rađanjem djece.

Poznato je da ideal ljepote nije uvijek bio kao što je danas, a za to postoje mnogi dokazi kroz povijest. Zato smo odlučili progovoriti o njima i potaknuti vas na razmišljanje. Tko je bio u pravu, ljudi prije 50, 100, 500 godina ili mi danas?Tko je u pravu?

Rembrandt, jedan od najpoznatijih umjetnika u 17. stoljeću imao je sasvim drugačiji pojam ljepote žene i ženskog tijela nego što je to danas slučaj. Na njegovim slikama gole žene su imaju obline i zbog toga ona izgledaju senzualno, primamljivo i ženstveno.  

Impresionistički slikar Renoir živio dva stoljeća poslije Rembrandta, ali vjerujemo da bi se složili u jednom, a to je ljepota ženskog tijela u svoj punini i oblinama.

Vjerujemo da bi se u njihov ideal ljepote uklopila i jedna od najpoznatijih američkih glumica svih vremena Marilyn Monroe koja je sredinom prošlog stoljeća svojim oblinama zavela polovicu svjetske muške populacije, a nosila je konfekcijski broj 42.

Kojih 40 godina kasnije modni kreator Calvin Klein kao zaštitno lice svoje kampanje lansirao je tada premršavu, usudili bismo se reći i anoreksičnu mladu manekenku Kate Moss koja je nosila američki konfekcijski broj 0, a koji niti ne postoji u europskim standardima, ali kada bi i postojao to bi bio broj 30.

Što se to dogodilo u tih 40 godina, a prije toga stoljećima nije bilo nikakve promjene? Zašto su odjednom žene s oblinama prestale biti ideal ljepote i počele ići na dijete, započele s opsesivnim vježbanjima, liposukcijama, te paničariti nad svakom borom ili sijedom vlasi?

Propaganda mržnje

Kao što i to biva, većina stvari vezanih za zapadnu kulturu nakon II. Svjetskog rata vezana je za Sjedinjene američke države i njihov utjecaj na ekonomiju, pa s time i trendove, ne samo u svojoj zemlji nego i Europi. Ratna propaganda u novo mirnodopsko razdoblje trebala je pronaći novo plodno tlo za širenje potrošnje i ekonomije, a to su bile žene i djeca.

Oglašivači kako bi prodali proizvode, prvo su trebali kod tih novih potencijalnih kupaca umjetno izazvati nezadovoljstvo i potrebu za nečim, kako bi mogli prodati proizvod koji će im pomoći da ponovno budu sretniji. Jedan od načina je bio redefiniranje ženske ljepote, pa je žena po novom modelu morala biti vječno mlada, lijepa i vitka.

U tome nije pomogla niti pojava najpoznatije lutke na svijetu – Barbie, koja je postala pojam iznimne ljepote za svaku djevojčicu. No, kako bi svaka djevojčica izrasla u „Barbiku“, bilo je potrebno utrošiti mnogo novaca na različite tretmane, prehranu, modu, kozmetiku što je otvaralo nova tržišta i zaradu u milijardama dolara.

Nova i stara Barbie

Negdje između kozmetičkih tretmana, dijeta za mršavljenje i kirurških zahvata dogodilo se nezamislivo. Niz modnu pistu počele su šetati pothranjene manekenke te promovirati ljepotu i modu.S time je stvoreno okruženje u kojem su žene započele mrziti svoja tijela od dobi kada su postale tinejdžerke i nikada nisu prestajale. Kako je nemoguće dostići ideal s naslovnica časopisa koje su djelo današnjih majstora photoshopa, žene su počele trošiti sve više i više i više, u nadi da će čudotvorno postati savršenog izgleda.

Ekonomist John Kenneth Galbraith jednom je prilikom ustvrdio da oglašivači umjesto da promoviraju ljepotu, promoviraju žensko emocionalno zdravlje, da bi ekonomija zadobila strašan udarac.Dakle, sljedeći puta kada pogledate svoje golo tijelo u ogledalo, razmislite, jeste li vi toliko nesavršeni ili ste samo obmanjeni iluzijama o savršenstvu koje ne postoji. Zapamtite, sve što se reklamira je na prodaju i jedini je cilj zarada. Žene koje promoviraju ljepotu, žive od toga, bile one zaista toliko blizu stvarno idealnu fizičke ljepote ili ne.

 

 žena.hr
Možda vam se svidi

Comments are closed.