Vremeplov: 4. aprila 1979. godine štampan prvi broj Kakanjskih novina

Četvrtog aprila 1979. godine štampan je prvi broj Kakanjskih novina. Uz prvi broj je zapisano:

„Od inicijative da „Glas rudara“, list Rudnika, preraste u „Kakanjske novine“, kao i pripreme, trajale su dvije godine, te nas utoliko više raduje, što se „Kakanjske novine“ pojavljuju povodom 8. aprila – Dana oslobođenja Kaknja i komune. Izlaženje lista ne samo da raduje, već i obavezuje, da u narednom periodu našu aktivnost još snažnije usmjerimo na informisanju radnih ljudi i građana. Sve to zahtijeva, da stalno treba voditi brigu da „Kakanjske novine“ budu i mobilizator i informator. Da pišu o onome što predstoji, da ukazuje na ono što dolazi i na što radni ljudi i građani treba da se pripreme. I da u tim nastojanjima uvijek, u prvom planu, bude čovjek, saopštavajući njegova djela, iskustva, probleme, želje, poruke i kritike“.

List je izlazio svake druge srijede. U prvom broju je zapisano da uređivanje i stručnu obradu vrši Radna organizacija „Naša riječ“ u Zenici. Glavni urednik je bio Zoran Rajić, a zamjenik odgovornog urednika je bio Rade Jovanović.

Prvi broj Kakanjskih novina

Naslovnica prvog broja Kakanjskih novina (Klik na sliku za veći format)

U prvom broju čitamo interesantan zapis:

„Kakanj se pod ovim nazivom prvi put pominje 1392. godine u vezi sa kraljem Dabišom, koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao Kakanj i Hrast.

O veoma ranoj naseljenosti ovog područja svjedoče mnogobrojna srednjovjekovna groblja sa stećcima, od kojih se jedan danas čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Istoričar Safet-beg Bašagić pominje Kakanj kao mjesto koje je spalio austrijski princ Eugen Savojski, vodeći borbe u ovom kraju pred sam kraj XVII vijeka (1697). Tom prilikom je austrijski princ spalio ćupriju koja je povezivala Kakanj sa Panadžurištem, poljem na kojem je održavan pazar. U jednom austrijskom izvještaju iz prve polovine XVIII vijeka pominje se Kakanj kao „trgovište sa 50 kuća samih muslimana“. Pazar u Kaknju je krajem XIX vijeka ukinuo vezir iz Travnika, saznavši za jedno ubistvo koje se tamo desilo.

U tursko doba Kakanj, odnosno današnje selo Donji Kakanj, je bilo veoma važna raskrsnica puteva koji su vodili za Sarajevo, Visoko i Zenicu. Međutim, ukidanjem pazara i zbog epidemija kuge, koje su često pustošile ovaj kraj, Kakanj je počeo da stagnira. Nakon okupacije 1878. godine, kada su Austrijanci otvorili Rudnik, počelo je da se razvija naselje varoškog tipa, iz kojeg je izrastao današnji grad Kakanj.

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar