Vizija mladih za budućnost BiH

Kada kažem konkretna rješenja to bi, primjerice, značilo i uvođenje prakse u obrazovnom sustavu. Time prvenstveno mislimo na visokoškolsko, ali i srednjoškolsko obrazovanje jer smatramo da tržište od mladih traži ne samo teoretsko znanje nego i iskustvo i puno više se treba skrenuti pozornost na praktični dio, ne samo na teoretski”, predlaže Aleksandar.

On smatra da “problem br. 1” u BiH, pripadnost vjeri i naciji, polako ostaje u prošlosti, ali i da se mladi što više trebaju uključivati u društveni aktivizam, težiti pozitivnim promjenama u svojoj lokalnoj zajednici.

“Naši političari mogu nam zavidjeti”

Amina Hasečić, studentica pravnog fakulteta u Sarajevu, slaže se s ovakvim pristupom kreiranja boljeg okruženja. “Za građane BiH želimo sigurnost svake vrste: ekonomsku, socijalnu i političku. Razlika je što mi mladi ne ostajemo samo na beskrajnim pričama i praznm obećanjima. Mi djelujemo i stvaramo, nismo opterećeni pozicijama nego se borimo za bolji položaj u BiH jer je to naša domovina u kojoj želimo ostati, raditi, živjeti i stvarati sebi budućnost”, uvjerena je ova mlada studentica.

Na pitanje predstavlja li mladima vjerska ili stranačka pripadnost barijere u suradnji nije odgovorila potvrdno. “Mladima toliko više nije bitna nacionalnost već sigurnost i dobar život u BiH. Tko je odakle, koje je etničke pripadnosti i ne znam je li netko od nas, generacije 90-tih, uopće na to i gleda. Naša suradnja, rasprave i dogovori su na zavidnoj razini, gdje nam političari samo mogu zavidjeti, jer smo mi davno prevazišli sve te barijere i želimo stvarati jedinstvenu i zajednišku državu, bez konfuzija. Želimo živjeti u miru, u zemlji razvijene ekonomije i visoke demokracije. To želimo”, kaže ona za DW.

Toliko o budućnosti. Međutim, kakva je sadašnjost u BiH? O njoj za DW govori Petar Odak iz Čitluka, student mostarskog fakulteta informacijskih tehnologija. On kaže da su „svi svjesni da je nešto trulo u državi BiH. Da mladi nemaju puno izbora, da su primorani ići vani, a da se malo tko bavi njihovim problemima. Želimo pokazati javnosti da ima mladih koji žele ostati u BiH i barem pokušati nešto promijeniti. Prioritet je ekonomija”.

Petar kaže da je rođen nakon rata u BiH i nikako „nije mogao shvatiti zašto je počeo rat na ovim prostorima. Zanima me ova inicijativa jer se nikako nismo dijelili po imenima i nacionalnosti, shvatili smo da smo isti i da svi živimo u jednoj zemlji, imamo iste probleme i slične nade. Uvijek volim u tom pogledu citirati Ramba Amadeusa koji je rekao: ‘Nacionalizam je tema do 300 eura prihoda mjesečno. Kad je plaća viša od 500 eura, onda se govori o odjeći i kafićima. S više od tisuću tema je zdrava hrana, ljetovanja i zimovanja, a kad se popne na više od tri tisuće, onda prestaje svako palamuđenje. Ljudi onda pričaju o vremenskoj prognozi i ljubavi’. Uglavnom, želim kazati da, što je viša plaća, ljudi se manje bave takvim i sličnim temama”, slikovito dočarava ‘stanje stvari’ ovaj mladi Čitlučanin.

Ipak, on smatra da je u svojim stavovima, manje-više, u svojoj sredini u manjini. “Nažalost, to je tako i toga sam svjestan jer su indoktrinirani od strane političara, medija, tako da ih razumijem. Teško je nadvladati tu većinu. Imam dvije mogućnosti, otići ili ostati. Ako želim ostati moram nešto pokušati, a ako ne onda idem. Ipak, svoj život vidim u BiH”, zakljućuje on.

Što je ‘Vizija mladih za budućnost BiH’?

‘Vizija mladih za budućnost BiH’ radni je dokument na kojem rade članovi Youth Vision Group, studentice i studenti sveučilišta/univerziteta iz Sarajeva, Banja Luke i Mostara, ali i mlade političarke i političari iz cijele BiH, Federacije BiH i Republike Srpske. Konačan dokument bit će predstavljen u veljači sljedeće godine, a kako kaže Nenad Simović, direktor Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) BiH, mladi rade na prepoznavanju zajedničkih prioriteta i kreiranju mjera i strategija za njihovo rješavanje.

“S mladima ćemo zajedno raditi na stvaranju povjerenja i razumijevanja, premošćivanju konfilkata i jačanju međusobne suradnje. Imamo mlade iz čitave BiH i svih etničkih pripadnosti, koji će nam predstaviti viziju BiH 21. stoljeća. Vrlo je važno vidjeti dinamiku zajedničkog rada svih njih i što oni misle jer budućnost je njihova, a ne naše generacije. Svaki dan imamo priliku vidjeti što govore političari seniori, ali ono što je važno je kakvu budućnost žele mladi i koje su potrebne promjene da bi se taj cilj ostvario”, smatra Simović.

Kako mladi ‘dijagnosticiraju’ i rješavaju probleme i kako ih planiraju riješiti? Studenti Teo Maslać iz Mostara i Adna Subašić studentica sarajavskog fakulteta političkih znanosti, međunarodnih odnosa i diplomacije, to pojašnjavaju na konkretnom pitanju: obrazovanju koje je ključ u odlasku mladih iz BiH.

Student Teo uvodi u problem: “Jedan od najvećih problema je preslikavanje starog sustava obrazovanja u novi. Nekompatibilnost domaćih sa svjetskim tržištima rada jer imamo puno srednjoškolaca i studenata koji više upisuju deficitarna zanimanja i sebe unaprijed osuđuju na dugo vrijeme boravka na tržištu rada”.

Hiperprodukcija nezaposlenih kadrova

Nakon vrlo preciznog i sažetog ‘targetiranja’ problema njegova kolegica Adna kaže da „velikom broju mladih nedostaje praksa i nailaze na otpor ili institucija ili znanstvenog kadra koji iz nekog razloga to blokiraju. Tu je i fokus na teorijskom znanju umjesto na praktičnim vještinama. Također, hiperprodukcija kadrova koji nam, zapravo, ni ne trebaju jer mladi nisu ni svjesni da su određena zanimanja previše zastupljena na tržištu rada i da će ih loš izbor srednje škole ili studija najvjerojatnije osuditi na godine na zavodu za zapošljavanje. To nas dovodi do odgovornosti, gdje obrazovne institucije i resorna ministarstva, zakonodavne institucije, jednostavno, jedni sa drugih prebacuju odgovornost ili je to do nastavnika da oni sami odrede prioritete, a opet oni govore da nemaju tu slobodu određivanja jer im dio toga diktiraju nadređene institucije”.

Kako ona pojašnjava, zbog svega ovoga, ali i izostanka pritiska javnosti koja nije dovoljno upoznata s problemom, manjka ili površnog zanimanja medija, rezultati su katastrofalni.

“Sve to ima izravan utjecaj na ekonomiju u državi. Ovi problemi su i uzrok nezaposlenosti velikog broja mladih, a određene statistike pokazuju da je to oko 60%. Jasno je da veliki broj mladih ne mogu pronaći zaposlenje, što zbog neadekvatnog stečenog znanja, što zbog same prakse koju nisu imali i to vodi sljedećem problemu – iseljavanju tisuća mladih u potrazi za boljim životom”, zaključuje kratku i jasnu opservaciju najvažnijih problema mladih u BiH.

Dokument ‘Vizija mladih za budućnost BiH’ mladi će, kako je već najavljeno, predstaviti bh. političarima kao preporuke, tražiti konkretne korake i rješenja. Hoće li na kraju biti po onoj narodnoj ‘Uzalud je ćoravom namigivati, gluhom dovikivati i glupom dokazivati’. Ipak, čitlučki student iz ove priče, kao i njegove kolege, barem mogu kazati da su pokušali ostati u svojoj domovini BiH.

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar