Upozorenje stručnjaka: Samovoljno ili prekomjerno korištenje antibiotika veća je opasnost za ljude od samih infekcija

0

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO – eng. WHO-World health organisation) je ustanovila Svjetsku sedmica svijesti o antibioticima, koja ima za cilj povećati svijest o globalnoj otpornosti na antibiotike, te izbjeći dalje nastajanje i širenje rezistencije (otpornosti) na antibiotike, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Globalni akcioni plan za borbu protiv otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove odobren je na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju 2015. godine, a jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšati svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije (AMR) na učinkovit način kroz komunikaciju, obrazovanje i obuku.

Globalni akcioni plan za borbu protiv otpornosti na antibiotike i druge antimikrobne lijekove odobren je na 68. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju 2015. godine, a jedan od ključnih ciljeva plana je poboljšati svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije (AMR) na učinkovit način kroz komunikaciju, obrazovanje i obuku.

Ugroženo liječenje i operacije

Antimikrobna rezistencija (AMR) prijeti efikasnoj prevenciji i liječenju sve većeg spektra infekcija uzrokovanih bakterijama, parazitima, virusima i gljivicama. Bez efikasnih antibiotika, uspjeh velikih operativnih zahvata i hemoterapije raka bio bi ugrožen, a trošak zdravstvene brige za bolesnike s rezistentnim infekcijama je veći od brige za bolesnike s nerezistentnim infekcijama zbog dužeg trajanja bolesti, dodatnih ispitivanja i upotrebe skupljih lijekova.

Samo u 2016. godini, prema podacima WHO, kod 490.000 ljudi širom svijeta se razvio multirezistentni oblik tuberkuloze (TB), a otpornost na lijekove također počinje komplicirati borbu protiv HIV-a i malarije.

Antimikrobna rezistencija se dešava kada se mikroorganizmi, poput bakterija, gljivica, virusa i parazita promijene kada su duže ili konitnuirano izloženi antimikrobnim lijekovima, poput antibiotika, antihelmintika, antifungalnih, antivirusnih i antimalarijskih lijekova. Mikroorganizmi tada stvaraju otpornost na lijekove, a ponekad se nazivaju i „superbakterije“. Kao rezultat toga, lijekovi postaju neučinkoviti, a infekcije zadržavaju u tijelu, povećavajući rizik od širenja na druge.

Bez efikasnih antimikrobnih sredstava za prevenciju i liječenje infekcija, medicinski postupci poput transplantacije organa, hemoterapije raka, liječenja dijabetesa i velikih operativnih zahvata (npr. carskih rezova ili zamjena kukova) postaju vrlo rizični, kažu u INZ.

Antimikrobna rezistencija (AMR) nastaje prirodno s vremenom, obično putem genetskih promjena. Međutim, prekomjerna upotreba ili zloupotreba antimikrobnih sredstava ubrzava ovaj proces. Na mnogim mjestima antibiotici se prekomjerno upotrebljavaju i zloupotrebljavaju kod ljudi i životinja i često se daju bez stručnog nadzora.

Primjeri zloupotrebe uključuju kada ih uzimaju osobe s virusnim infekcijama poput prehlade i gripe, te kada ih se daje životinjama kao pokretačima rasta ili se koriste za sprečavanje bolesti kod zdravih životinja. Loša kontrola infekcije, neadekvatni sanitarni uvjeti i neprikladno rukovanje hranom potiču širenje antimikrobne otpornosti.

Racionalno korištenje

 

 

(Kakanj-X / Zdravlje – (KX) )