Trnovit (vizni) put do Njemačke; Odlazak iz BiH u potrazi za boljim životom: ‘U Njemačku za dobro djece'…

BiH je zemlja koju veliki broj njenih stanovnika želi napustiti u potrazi za boljim životom. Njemačka je na prvom mjestu željenih destinacija. Do posla, čini se, nije teško doći, ali do viza jeste.”Iako sam već upola na putu za drugu državu, ne mogu da završim ovu njemačku priču…”, stoji na profilu ‘Idemo u Njemačku’, koji okuplja bh. građane koji svoj život planiraju nastaviti u Njemačkoj. Ta Facebook grupa okuplja više od 57.000 Bosanaca i Hercegovaca koji sebe više ne vide u BiH, što je tek dio onih koji slično razmišljaju i pokušavaju.

U toj grupi ljudi su jedinstveni, ne dijele se po ovom ili onom principu – nacionalnom, vjerskom ili političkom opredjeljenju. Zajednički im je cilj Njemačka, ali i problem sa kojima se susreću na putu ka tom cilju – predugo čekanje na termine za dobijanje radnih dozvola/ viza.

“S obzirom na to da se termini u Ambasadi Njemačke u Sarajevu katastrofalno sporo dodjeljuju, ljudima koji su pronašli poslodavca u Njemačkoj i imaju potpisane ugovore o radu, ti ugovori se sve češće otkazuju iz razloga što ljudi ne mogu ići raditi u Njemačku bez vize, odnosno, poslodavci jednostavno ne žele i ne mogu čekati na procedure u ambasadi”, kaže u razgovoru za Deutsche Welle jedan od tražitelja radne dozvole iz Krajine.

“Supruga i ja smo pronašli poslodavca, potpisali ugovor i početak rada nam je za nekih mjesec dana. Međutim, prema sadašnjem stanju, termin za vizu mogu očekivati u novembru ili decembru, iako sam se registrovao u junu 2017. godine!… Bojim se da će meni poslodavac poništiti ugovor, jer sam mu već najavio da nema šanse da počnem raditi prema ugovoru, jer nisam dobio termin u Ambasadi. Ne smijem ni pomenuti da termin očekujem krajem godine”, kaže sugovornik iz Krajine.

Deutsche Welleu su se javili brojni ljudi sa identičnim problemom. U istom su stanju – očajni, ogorčeni, preplašeni. Svoje probleme rado iznose, pokazuju dokumente, mole za pomoć, ali insistiraju na anonimnosti, budući da egzistencija mnogih od njih još uvijek zavisi od nekog poslodavca u BiH, a boje se i da bi njihove kritike na račun njemačke administracije mogle imati štetne posljedice po njihove zahtjeve za radne vize.

Bez ‘pritiska’ na Ambasadu!

Sugovornik iz Banjaluke je prije godinu dana dobio posao IT specijaliste u firmi Zalando u Berlinu. Ugovor za posao, odnosno zanimanje koje je izlistano kao deficitarno zanimanje na tzv. Positivliste njemačkog Biroa za zapošljavanje (Agentur fur Arbeit) dobio je na neodređeno vrijeme, uz šestomjesečni probni rad, te se odmah obratio Ambasadi u Sarajevu za termin za radnu dozvolu, no termin se stalno pomjerao, kao i molbe firmi Zalando za odlaganje početka radnog odnosa.

Prema njegovim riječima, predstavnici firme iz Berlina su početkom godine direktno kontaktirali i njemačku ambasadu u Sarajevu, gdje im je skrenuta pažnja da više ne zovu “jer je to pokušaj vršenja pritiska na rad Ambasade”. Zalando je na svog potencijalnog IT specijalistu iz BiH čekao do početka maja ove godine, nakon čega ga obavještavaju da raskidaju ugovor, koji, zapravo, nikada nije ni zaživio.

Njemačka ambasada u Sarajevu nije pokazala volju da se javno izjasni o problemu. Pitanja upućena njima proslijedili su njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu, odričući se odgovornosti za probleme čekanja na termine za radnu vizu, koji, u nekim slučajevima, traju i 18 mjeseci. Prema nezvaničnim informacijama, Ambasada u Sarajevu je tražila i dobila pomoć, odnosno dva njemačka i dva lokalna dodatna uposlenika na poslovima izdavanja viza.

Enorman porast zahtjeva za vize

“Nakon što su početkom 2016. godine usvojeni amandmani u smislu olakšica pri zapošljavanju, zabilježen je enorman porast zahtjeva za vize u zemljama Zapadnog Balkana. Samo tokom 2017. godine Odjel za vize u Ambasadi u Sarajevu procesuirao je više od 17.000 takvih zahtjeva… Na taj način se Sarajevo, baš kao Priština i Beograd, ubraja među 10 gradova na svijetu u kojima se bilježi najviše zahtjeva za vize za Njemačku”, kaže se u dopisu njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Deutsche Welleu.

U Ministarstvu u Berlinu također tvrde da je broj osoblja, kao i radno vrijeme konzularnih odjela u zemljama Zapadnog Balkana, dakle i u BiH, maksimalno produženo, no da ni to nije dovoljno da bi se pravovremeno odgovorilo na sve zahtjeve.

“U svakom slučaju, vrijeme čekanja na termine za vizu za radnike nižih kvalifikacija, kao na primjer u građevinskom ili ugostiteljskom sektoru, su duži od godinu dana, što nije zadovoljavajuće”, priznaju u Ministarstvu.

S diplomom u skladište

Zbog predugog čekanja odužile su se nade i očekivanja još jednog Banjalučanina. Premda fakultetski obrazovan, u maju prošle godine prihvatio je posao u jednoj firmi koja se bavi skladištenjem robe u Rosenheimu, Bayern. “Zbog nemogućnosti pronalaska posla u struci, susretanjem sa mnogim nelogičnostima u sistemu BiH, odlučio sam da napustim porodicu, djevojku, prijatelje kako bih napokon sredio finansijsku konstrukciju i uopšteno našao normalan posao, posao gdje bih bio prijavljen, imao zdravstveno osiguranje, novac dobijao na račun u banci, a ne u koverti na ruke, izbjegao mobing i manipulacije poslodavaca”, kaže on za Deutsche Welle.

Saglasnost, tzv. Zusstimung od njemačkog Biroa za zapošljavanje je dobio, radnu vizu još uvijek nije. Njemački poslodavac je imao razumijevanja i strpljenja, sve do februara ove godine. Nadu ne gubi, aplicira za posao u McDonaldsu, potpisuje ugovor, no nakon nekoliko mjeseci čekanja i ta opcija otpada. Bez obzira na sve, sugovornik iz Banjaluke ostaje istrajan i uspijeva osigurati novi ugovor. Nada se da će biti po narodnom – ‘treća sreća’, i da će do oktobra dobiti radnu vizu i otići u Njemačku.

Vizu za rad u njemačkoj pokrajini Bayern, u okolici Minhena, već više od godinu dana očekuje i Sarajlija, čija supruga je imala više sreće, pa je kao medicinski tehničar, po skraćenoj proceduri, u Njemačkoj dobila posao prije nešto više od pola godine. Kako kaže za Deutsche Welle, aplicirao je za vizu kad i supruga, no razlika je u tome što je ona kvalificirani medicinski radnik, a on bi radio kao pomoćni medicinski tehničar. Čekajući vizu, nada se da će uskoro potpisati treći ugovor za pomoćnog medicinskog tehničara, budući da je jedan od preduvjeta za izdavanje radne vize ugovor o zaposlenju u Njemačkoj, koji ne smije biti stariji od šest mjeseci, što je nemoguće ostvariti imajući u vidu dužinu čekanja na termine u Ambasadi.

U Njemačku za dobro djece

U svakom slučaju, medicinski radnici – gdje se misli na medicinske tehničare, kako pojašnjavaju u Ministarstvu vanjskih poslova u Berlinu, u nešto su povoljnijem položaju s obzirom na sporazum između biroa za zapošljavanje BiH i Njemačke, a u vezi zapošljavanja medicinskih tehničara.

Zanimanje medicinskog tehničara će možda pomoći mladom bračnom paru iz Sarajeva da uskoro ode za Njemačku, zajedno sa dvoje male djece. Na vizu čekaju nešto ‘kraće’ – od oktobra prošle godine. Suprug već godinama radi u transportu i logistici, a sličan posao ponuđen mu je i u Njemačkoj. Pojašnjavaju zašto žele napustiti rodnu zemlju, s čime bi se složili mnogi, bez obzira kako se zovu, kojoj vjeri, naciji ili političkoj opciji pripadaju:

“Odlučili smo potražiti nešto bolje iz više razloga. Prije svega, to je dvoje malene djece i zbog njih, njihove budućnosti želimo napustiti BiH. Naravno, tu su i financijska i politička situacija u BiH”.

(Izvor: DW/Foto: Ilustracija, Tomislav Miletic/PIXSELL)

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar