Proljeće kuca na vrata, a hektari neobradivog zemljišta širom Bosne i Hercegovine propadaju i neće biti obrađeni ni ove godine.
Uzalud ponavljamo floskulu da se tokom pandemije “narod opametio”, misleći da se vraćaju poljoprivredi, dok još uvoz premašuje izvoz.
Iz Bosne i Hercegovine je u 2022. godini izvezeno robe u vrijednosti 18,4 milijarde KM, što je više za 3,8 milijardi KM ili 26 posto u odnosu na 2021. godinu. Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH, naša privreda je konkurentna i može proizvoditi i izvoziti robe na zahtjevna evropska tržišta.
ZAŠTO NE IZVOZIMO VIŠE?
Sudeći prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH da naša privreda konkurentna te da može proizvoditi i izvoziti robe na zahtjevna evropska tržišta, pomislili bi da problem leži u privrednicima, no problem je mnogo složeniji.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo za Hayat.ba kaže da mlijeka, mesa i žita garantovano možemo proizvesti u dovoljnim količinama za potrebe države, a da čak ima i za izvoza. Analize pokazuju da smo konkurentni, poljoprivrednici garantuju proizvodnju i za izvoz, ali problem i dalje postoji.
Uvozni lobi slomi našu poljoprivredu. Ide se na to da uništi ovo što imamo pa da ovladaju domaćim tržištem, to je iz neke naše perspektive, ali to se vidi na terenu – otvoreno govori Bićo.
ZEMLJA ZA TAJKUNE
Govoreći o problemima na koje ne mogu u većoj mjeri utjecati kako bi proizvodili svojim punim kapacitetom kaže da je mnogo neobrađene zemlje koja se obrađivala prije rata. Radi se o skoro milion hektara.
Imate slučaj u Posavini da je praktično žitnica FBiH. U posljednje tri godine 1.600 hektara zemlje stoji, ne daju poljoprivrednicima da obrađuju i siju žito jer se štima to nekom tajkunu koji dolazi iz druge države. Ovdje politika diktira sve. To sada zarasta, na kraju će trebati najmanje dvije godine da se vrati u normalno stanje.
POSTALI SMO OVISNI O UVOZU
Ponovio je da uprkos “prirodnim” problemima s kojima se susreće poljoprivreda u Bosni i Hercegovini, najveća kočnica je politika, ali ne bilo koja.
Tvrdi da se političari uglavnom trude, ali ne svi, jer postoje i oni koji se trude ugasiti domaću privredu, što objašnjava čuvanje zemlje za tajkune.
Mi smo ovdje sposobni i to je i bivalo tako, mi smo ovdje prije proizvodili sve što je bilo potrebno za državu. Međutim, sada se preokrenula situacija, proizvodilo se negdje 80-90 posto potreba države, sada je to obrnuto totalno. Dolaskom suša i ratova to sve pada ispod onih 30 posto i došli smo tu gdje jesmo, da smo praktično postali ovisni o uvozu. Vidjeli ste da je u prvih 11 mjeseci skoro 500 miliona maraka mesa uvezeno, tako isto sa žitom i svim ostalim. Kada smo došli u situaciju da uvozimo hljeb i pecivo, onda možete misliti dokle smo došli – kaže Bićo.
Mesar Mirza Hrusto, koji je nastavio porodičnu tradiciju ovog posla od 60-ih godina, kaže da se prije kupovalo više, ali i sam priznaje da je komad mesa veoma skup, ali tvrdi da mesari ne povećavaju cijenu kako bi zaradili, već im drugi diktiraju cijenu.
Smatra da Bosna i Hercegovina ne može opstati bez uvoza jer je trenutno stanje takvo da država ne stoji iza seljaka i primorana je uvoziti meso.
Bez seljaka nema jake države ni ekonomije. Ako seljak ne uzgaja, šta ćemo mi zaklati? Šta ćemo jesti? Da li će to biti Poljska, Nizozemska, zemlje koje su razvijene? – kaže Hrusto za Hayat.ba.
Kao mesaru problem mu je pronaći stoku koju bi otkupio za svoju mesnicu jer niko ne želi da uzgaja.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac ulazi u već treći mandat na priči o izvozu mesa iz Bosne i Hercegovine stvarajući percepciju da smo na korak do izvoza na velika tržišta, ali do sada je stanje isto. U novom mandatu počeo se baviti i blokadama i poslovima drugih ministarstava pa je po potrebi i blokator Federacije BiH, a sve manje ministar koji bi konačno mogao riješiti probleme i olakšati poljoprivrednicima od čijeg poreza dobija platu.
BIH SVAKE GODINE GUBI 100 MILIONA EURA
Prethodna Vlada Federacije BiH u dva mandata na čelu s premijerom Fadilom Novalićem radila je na poboljšanju pozicije poljoprivrednika.
Bićo za Hayat.ba navodi da je u posljednjih sedam godina budžet za poljoprivredu povećan za više od 100 miliona maraka.
To nije malo, tako da u tom dijelu to i nije tako loše, trebalo je to bolje, ali živimo u takvim uvjetima, sistemu gdje svako pravi otpor bilo čemu što bi išlo naprijed. To se prenosi odmah na federalni nivo, razdor se pravi među ljudima, a nemamo ministarstvo poljoprivrede.
Ozbiljan podatak je da svake godine Bosna i Hercegovina gubi stotinjak miliona eura evropskih fondova zbog nesređenog sistema jer država nema jednu adresu s kojom bi Evropa razgovarala.
– Nikoga nije briga o tome, praktično poljoprivrednici u nekim dijelovima prepušteni su sami sebi. Evo, vidite, ove godine s promjenom vlasti došlo se da se budžet usvajao u zadnjem momentu, što poljoprivredi nije dobro. Kod nas je komplikovan sistem samih poticaja, od papira gdje su poljoprivrednici pretvoreni i u poljoprivrednike i u pravnike i sve ostalo. Došlo se s budžetom krajem januara, a to je trebalo prije Nove godine jer po sistemu četvrti kvartal se prenosi u budžet ove godine. Do kraja mjeseca će biti pet mjeseci da proizvođači mlijeka nisu dobili podsticaj. A znamo u kakvom vremenu privređuju, žive i rade. Male su otkupne cijene, stočna hrana je skupa, sjetva u martu počinje – kaže Bićo za Hayat.ba.
KO RUŠI BH. POLJOPRIVREDU?
Dok mole državu da formiraju jednu krovnu instituciju na nivou države za sve poljoprivrednike, procese za fondove im vodi UNDP.
To su vrlo komplikovani procesi, do kojih sredstava rijetki dolaze, to se traži dlaka u jajetu, morate imati ogromna vlastita sredstva da biste došli do toga. Onda UNDP naplaćuje svoje usluge, sve zbog nesposobnosti naših političara na državnom nivou da oni pomognu – kaže Bićo.
Kočničari su zapravo političari.
Koliko znam, a igrom slučaja znam dosta o tome, političari iz Federacije su za to, političari iz entiteta RS nisu. Kao neće da prenose nadležnost, a ustvari trpe poljoprivrednici, trpe građani, trpe svi. Sramota je da se ovoliko robe uvozi u državu koja može sama proizvesti – dodaje, piše Hayat.ba