Šta će ostati od ove zemlje ako je napuste oni koji bi je trebali graditi?

NecuDaIdem inicijativa je na društvenim mrežama koja upozorava na problem odlaska mladih. Pozivaju se korisnici da ‘podijele’ broj onih za koji znaju da su otišli ili koji namjeravaju otići. Rijetkost su oni koji poznaju manje od njih 10. Tako se nezaustavljivo povećava statistički broj od dva miliona osoba koje žive u inozemstvu, a čije je porijeklo iz BiH. To je više od polovine stanovnika BiH. Svi podaci upozoravaju na drastičan ‘odljev mozgova’ i odlazak mladih, a podaci Svjetskog ekonomskog foruma Globalne konkurentnosti u toj kategoriji smjestili su BiH na 131. mjesto od ukupno 133 države. Međutim, uprkos tome što na ovaj gorući problem ukazuju čak i korisnici društvenih internetskih platformi, bosanskohercegovačkim političarima na dnevnom redu ove tačke još nema. A, i “ne zna se kad će”…
Preporučujemo Kada dođeš u Njemačku, shvatiš zašto si otišao iz Bosne!
Dok mediji svakodnevno donose priče savremenih ‘gastarbajtera’, mlada Mostarka Inga Kotlo i Čitlučanka Ana Sušac tu priču neće vam ispričati. One su odlučile ostati i svoju budućnost graditi u BiH.

Njihova je priča – ostanak.

Život sada, a ne “na čekanju”

– Važno je spomenuti da kontinuirano razvijam i univerzalne radne vještine, što mi otvara vrata za napredak u bilo kojem mjestu na svijetu – kako u BiH, tako i u inozemstvu. Pošto je i u BiH ta radna sposobnost u određenoj mjeri prepoznata, ne osjećam potrebu za hitnim “bijegom”. Naravno, tačno je da se, kao i druge mlade osobe, suočavam s brojnim poteškoćama, te da postoje faktori koji uzrokuju opravdano nezadovoljstvo, ali istovremeno postoji i puno pozitivnih stvari koje moja domovina, odnosno moj rodni Mostar, nudi, kaže za Deutsche Welle Inga Kotlo, mlada asistentica na Fakultetu humanističkih znanosti u Mostaru.

Upravo pozitivne stvari: rodni grad, porodica i prijatelji, prirodne ljepote, ali i doza izazova da se barem na mikronivou uhvati u koštac s poteškoćama i nepravilnostima koje izazivaju nesigurnost i nezadovoljstvo životom u BiH, prevagnule su u odluci za ostanak u BiH.

– Ali bojim se da stavljanje života u BiH “na čekanje” ne donosi ništa dobro ni pojedincu, a ni zajednici u kojoj živi – ta već pomalo ustaljena praksa doprinosi samo atmosferi sveopće pasivnosti, učmalosti, nezadovoljstva i bezizlaznosti. Život je sada i ovdje, i on neminovno teče, smatra ona.

“Šta će ostati od BiH?”

Ana Sušac je još studentica i kaže da želi ostati u domovini ukoliko za to postoji i minimum mogućnosti.

– Nema dvojbe da ova zemlja ima jako puno pozitivnih strana, ali u prilično nestabilnom ambijentu u kojem živimo, takve stvari kao da ne mogu doći do izražaja. Vjerujem da svako za sebe može pronaći barem nekoliko stavki koje ga vežu za BiH i motivišu na ostanak. Za mene lično to su u prvom redu porodica, prijatelji i ljudi na koje sam mogla računati kad je bilo potrebno, ali i određene navike i stil života koji bi se negdje drugo vjerojatno razlikovao, komentariše ova studentica za DW.

– Da je malo više pameti, interesa za razgovor i kompromisa na svim stranama da se zemlja napokon sredi u političkom i ekonomskom smislu, vjerujem da bi mogli biti pristojna država u kojoj bi većina stanovnika mogla normalno živjeti. Ovako smo dovedeni u poražavajuću situaciju da mladi sve više tonu u apatiju, a državu je samo u posljednjih pet godina napustilo više od 170.000 ljudi. To je žalosno. Vrijeme prolazi, problemi se gomilaju, a zemlja stoji na mjestu. Crveni alarm glede iseljavanja uključio se odavno, mišljenje je ove studentice.
Preporučujemo Otišli iz domovine kako bi se i vratili
Na pitanje zašto političari ovaj alarm ignorišu, Ana odgovara: “Za pretpostaviti je da bi to podrazumijevalo da i oni, koji su preuzeli odgovornost za BiH, i sami poduzmu stanovite korake jer im to je naprosto dužnost i obaveza. Ne želim vjerovati da su dužnosnici u baš tolikoj mjeri izgubili dodir sa stvarnošću pa da ne prepoznaju obim problema. Veliko je pitanje šta će uopće ostati od ove zemlje ako se dozvoli da je napusti većina obrazovanih i sposobnih koji su je u budućnosti trebali graditi”, zaključuje.

“Zemlja staraca i sirotinje”

Dok se Inga i Ana odlučuju na ostanak, i statistički su u manjini jer istraživanja pokazuju da čak i do 60% mladih želi otići iz BiH, bh. političari ne smatraju da je to gorući problem u zemlji koji će zasigurno obilježiti i njenu budućnost. Diana Zelenika (HDZ 1990), zastupnica u državnom parlamentu, kaže da su postojale inicijative pojedinih zastupnika na temu iseljavanja mladih, ali da je sve ostajalo samo na – inicijativama.

– Kod vladajućih nema ni želje niti volje za konkretan razgovor i korake na ovu temu. Najveći problem je u ispolitiziranom pravosuđu, korupciji i nepotizmu koji prolaze bez kazne što je rak-rana našeg društva. Imamo divnu zemlju, resurse i obrazovane ljude, ali sve nepovratno gubimo jer je stvorena besperspektivnost i apatija. Nemamo dugoročne planove za razvoj, zapošljavaju se politički podobni umjesto sposobni, imamo političare kojima se imovinska kartica debelo ne podudara sa stvarnim stanjem, radnike koji mjesecima rade bez plate i doprinosa i, uprkos svemu, teško nam je kazati “car je gol”, “dijagnoza” je ove doktorice-političarke o sadašnjosti u BiH, koja ima i dozu kritike prema odlazećima jer napuštaju sve bez “podizanja glasa”.

Zbog iseljavanja, smatra ona, budućnost BiH je neizvjesna jer neće imati ko puniti penzioni fond.

– Naša budućnost bit će zemlja staraca bez penzije i još veće sirotinje, zaključuje ona.

Od političke sebičnosti do ugrožene nacionalne sigurnosti

Šterc je rekao da je upravo način upravljanja u ovim prostorima i državama najveći krivac pojave savremenog egzodusa te da bi se takav način upravljanja mogao nazvati, kako je kazao, “političkom okupacijom u kojoj nema praktično ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”.
Preporučujemo Državljanstva se odreklo 81.305 građana BiH: Kao da su iselili cijeli Bugojno, Derventa i Prozor
– Operativni plan izvršne vlasti nije postavljen sukladno programskim načelima i koncepcijama, demografska problematika nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje i naravno posljedice su nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do nivoa na kojem se već ugrožavaju osnovni sistemi u zemlji. Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, finansijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno, opstanka. Ko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima: ljudskog, zaključak je ovog demografa.

Polovina mladih želi otići

Nezaposlenost, neadekvatan obrazovni sistem, deprimirajuća politička situacija, besperspektivnost budućnosti izazvali su nastavak trenda masovnog odlaska mladih u razvijene zemlje – to je jedan od zaključaka najnovijeg, temeljitog, empirijskog istraživanja ‘Studija o mladima BiH’, iniciranog od njemačke fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), a koje su radili domaći stručnjaci: Lejla Turčilo, Amer Osmić, Damir Kapidžić, Sanela Šadić, Jusuf Žiga i Anida Dudić.

U istraživanju se navodi da, u poređenju sa zemljama regije, mladi iz BiH izražavaju snažniju želju za odlaskom od vršnjaka iz Slovenije i Hrvatske, ali znatno slabije od onih iz Srbije i s Kosova. Svakako, zabrinjavajući je podatak da 40% mladih želi napustiti zemlju zauvijek, drugi dio, njih 18%, planira ostati u inozemstvu duže od 20 godina. Želju za povratkom izrazila je većina mladih ljudi, međutim, oni planiraju provesti najproduktivnije godine negdje drugo, što ima šire društvene posljedice, ocjena je stručnjaka u Studiji o mladima BiH.

“Odgovor mladih je odlazak”

– Političari dobrim primjerom trebaju dati dobar razlog za ostanak. Sada ne misle da je prioritet prioriteta zadržavanje mladih i vode se svojim ličnim željama i platama, ali kada ne bude ljudi koji će im za to puniti proračun – bit će kasno. Nemamo demografske politike, a već sada smo jako stara populacija i naše društvo je u odumiranju, komentariše Marjanović.

I on sam je otac te kaže da ne zna što će kazati svojem djetetu nakon završetka školovanja, ali ističe da mlade koji odu u razvijene zemlje za boljim životom ne treba osuđivati.
Preporučujemo Odlasci se intenziviraju: I patriotske brane popuštaju po svim šavovima
– U kampanjama se političari često pozivaju na mlade i to samo iz svojih političkih partija. Oni im lijepe plakate, a nakon izbora – ništa. Nema projekcije stanja i dugoročnih planova. Novoj generaciji kažem da smo mi, stariji, generacija rata i da nas ne trebaju slušati, nego uzeti život i sudbinu u svoje ruke. Ne sudimo mladima jer njihov odgovor na sve ono što se oko njih događa je odlazak. Vrijedni su i obrazovani, što očekujemo od njih u zemlji kakvu im mi ostavljamo, zaključuje profesor Marjanović,prenosi Oslobodjenje

Možda vam se svidi

<b>NAPOMENA:</b>Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar