Šokantni podaci: Gotovo polovina stanovništva napustila BiH

0

Bosnu i Hercegovinu je napustila gotovo polovina stanovništva, podaci su Svjetske banke. Riječ je o periodu popisa iz 1991. do nedavno.

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Iz Unije za održivi povratak, kažu kako su došli do podataka da je BiH od 2013. do danas napustilo 230 hiljada građana. Nadležni ne nude nikakva rješenja, niti strategije. Priča se svodi na održavanje seminara i okruglih stolova. I dok nema općine ili grada u državi koji nisu pogođeni masovnim odlaskom, u Sarajevu bilježimo drugačije stavove, piše “N1“.

Podaci šokantni. 49,5 posto ili milion i 700 hiljada građana napustilo je Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1991. do 2018 godine. Trend odlazaka intenziviran je, te raste posljednjih godina. 170 volontera Unije za održivi povratak zabilježili su egzoduse u Unsko-sanskom, Kantonu 10, Posavini.

Grahovo, Sanski Most, Glamoč, Bihać, Drvar, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Petrovac, to su mjesta gdje mi gotovo da nemamo djece, gdje se osovne škole zatvaraju, a srednje škole tri grada idu u jednu kao što je Drvar. Vi jednostavno vidite da tu ljudi nema. To su mjesta sablasna. Zašto odlaze? Prvo materijalna je situacija, jako, jako teška. Ljudi u tim kantonima nemaju adekvatno zdravstvo. Nama okruglih stolova, dogovora, razgovora ne treba. Treba zaista biti konkretan i ono što se ljudima obeća to i ostvari“, kazala je Merhunisa Zukić, Unija za održivi povratak.

Odlaze povratnici. Odlaze porodice, bez namjere da se ikad vrate. Odlaze i oni finansijski situirani. Ne žele živjeti u napetoj atmosferi, nepravde, stranačkih poslušnika, ratne retorike. Niti žele odgajati djecu u okruženju u kojem je najbitnije koje su nacionalnosti. U Institutu za razvoj mladih Kult, zabilježili su bezbroj ovakvih priča.

Ne postoji to neko sistemsko rješenje niti strateški pristup ka mladim ljudima, neka rješenja koja će im omogućiti da imaju bolju atmosferu u BiH, da BiH bude zemlja u kojoj žele ostati i graditi svoju budućnost. Dakle oni žele konkretne mjere, konkretna rješenja koji će ih zadržati da ostanu ovdje, da grade budućnost za svoju djecu“, kazala je Mirela Ajanović iz Kulta.

Podaci Unije za održivi povratak. U 2018. Unsko-sanski kanton napustilo više od dvije hiljade građana. Tuzlanski više od 2.200. Srednjobosanski 812. HNK – više od 1.000. A Kanton Sarajevo oko 1.400 osoba. No, ako je suditi prema odgovorima pojedinih građana s kojima smo danas razgovarali – život u glavnom gradu ipak nije loš.

Pitali smo građane Sarajeva da li bi napustili BiH ako bi imali priliku. Evo šta su nam kazali:

Nikad“.

Ne“.

Nikad. (N1: Zašto?) Obožavamo ovu zemlju“.

Nemam sada potrebe zadovoljan sam svojim statusom u BiH“.

Nipošto, za ovako malo novca da se živi ovako kvalitetno to nema nigdje. Za deset maraka popiti kafu, počastiti druga, otići na pijacu“.

No, Sarajevo je možda i najblaže pogođeno valom odlaska ljudi. Iz drugih mjesta ne samo da odlaze, nego se i odriču državljanstava. To je u proteklih 20 godina učinilo oko 80 hiljada građana. To je proces koji košta oko 1.700 maraka. Što znači da su institucije vlasti od toga zaradile oko 136 miliona maraka. Evidentno ih nisu usmjerili ka stvaranju uslova za ostanak.

Video pogledajte OVDJE.

 

Izvor