Prije 73 godine udareni temelji moderne države: BiH danas obilježava Dan državnosti

Prije 73. godine na današnji dan obnovljena je državnost Bosne i Hercegovine kada je na Prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH 1943.(ZAVNOBiH) u Mrkonjić- Gradu rečeno da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego je i srpska, i hrvatska, i muslimanska. Od tada 25. novembar proslavlja se kao Dan državnosti BiH.

Usvojena je tada Rezolucija ZAVNOBiH-a u kojoj je izražena odlučnost naroda BiH da to bude zemlja zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih, ali i ravnopravnost Republike BiH unutar jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine u 19 sati, a završeno je 26. novembra, u četiri sata ujutro.Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 s pravom glasa. Na Prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) BiH, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.

BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.Odlukama tada donesenim Bosna i Hercegovina definirana je kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj su svim narodima zagarantirana potpuna ravnopravnost i jednakost. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, na početku najvećeg političkog predstavnika, a kasnije zakonodavnog i izvršnog tijela BiH, ima poseban značaj u razvoju bh. državnosti.

Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom od 30. juna do 2. jula 1944. godine, u Sanskom Mostu, definitivno i legalno je potvrđena državnost BiH.Bosanska država nastala je krajem 12. stoljeća. Teritorij BiH se u naredna dva stoljeća širio u svim pravcima. Bosanski kralj Tvrtko I vladao je u drugoj polovini 14. stoljeća ne samo teritorijem današnje BiH nego i u susjednim zemljama.

Nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine, Otomanska imperija je na njenom teritoriju osnovala Bosanski sandžak koji je 1580. godine prerastao u Bosanski ejalet ili pašaluk koji je tako postao najveća administrativno-teritorijalna jedinica u Otomanskom carstvu. Bosanski pašaluk obuhvatao je sve okolne zemlje koje je još kralj Tvrtko držao.

Uoči početka Berlinskog kongresa 1878. godine Bosanski vilajet se faktički i pravno podudarao s granicama savremene BiH, a odlukom Berlinskog kongresa uprava nad zemljom povjerena je Austro-Ugarskoj. Granice BiH ostale su netaknute i nepovrijđene tokom 40 godina austrougarske uprave.

No, nakon četverogodišnje agresije na BiH s početka devedesetih prošlog stoljeća, 25. novembar do danas ne slavi se na cijelom njenom prostoru. Naime, Republika Srpska, jedan od dvaju bh. entiteta, ne priznaje ovaj datum kao praznik državnosti.

Dan državnosti obilježen je sinoć prijemom u Predsjedništvu BiH koji je organizirao član Predsjedništva Bakir Izetbegović, a prisustvovali su mu brojni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti sa svih nivoa u BiH, predstavnici međunarodnog i diplomatskog kora te predstavnici vjerskih i kulturnih zajednica u BiH.

(Fena/Foto: Ilustracija)

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar