Prijava o počinjenoj šteti od divljači podnosi se Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK

Obzirom da u javnosti postoje dileme i nedoumice u smislu kome se obratiti u slučaju nastanka štete na poljoprivrednim usjevima koju su pričinila divljač, javnosti prezentiramo zakonske odredbe koje su regulisale ovu oblast. Izdvajamo nekoliko članova Pravilnika o mjerama za sprečavanje šteta od divljači:

Član 73.

Prijava o počinjenoj šteti od divljači podnosi se kantonalnom ministarstvu (Ministarstvo za poljoprivredu,  šumarstvo i vodoprivredu ZDK, op.aut) odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je šteta nastala.

Kantonalno ministarstvo dužno je odmah, a najkasnije 3 dana po prijemu prijave štete, odrediti komisiju za utvrđivanje uzroka štete i procjenu vrijednosti.

Komisiju sačinjavaju tri člana: predstavnik kantonalnog ministarstva (predsjenik komisije), stručno lice za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni ili veterinarski stručnjak) i stručno lice za utvrđivanje uzroka štete (vještak za lovstvo), šumarske, veterinarske, poljoprivredne ili biološke struke sa iskustvom na istim poslovima.

Komisija je dužna da odmah izvrši uviđaj i o svom radu sačini zapisnik.

Na uviđaj se poziva oštećeni i korisnik lovišta.

Zapisnik komisije sadrži naročito: mjesto i način nastanka štete, znakove koji upućuju na određenu vrstu divljači, obim i visinu štete, kao i preduzete mjere oštećenog prije i poslije počinjene štete.

Član 74.

Po prijemu zapisnika iz člana 73. stav 4. ovog zakona kantonalno ministarstvo pokušat će sporazumno utvrditi štetu izmenu oštećenog i korisnika, odnosno organa odgovornog za nadoknadu štete.

Sporazum o nadoknadi štete sadrži naročito visinu nadoknade i rok njene isplate.

Sporazum o nadoknadi štete ima snagu izvršnog naslova.

Ako ne dođe do sporazuma oštećeni će se pravno uputiti za podnošenje tužbe nadležnom sudu u pogledu utvrđivanja štete i njene visine.

Član 68.

Korisnik lovišta dužan je preduzimati mjere za sprječavanje šteta koju divljač može učiniti imovini ili ljudima na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište (održavanje broja divljači prema kapacitetu lovišta, obezbjenenje prehrane u lovištu, postavljanje čuvara i dr.)

Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome je osnovano lovište, dužni su na zemljištu, objektima gdje stoka boravi i opremi koja se koristi u obradi zemlje preduzimati uobičajene mjere za sprječavanje šteta od divljači i na divljači (učinkovitim ogradama, električnim pastirom, postavljanjem plašila, zaštitom mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispašom stoke sa pastirom na površinama dozvoljenim za pašu, postavljanjem plašilica na kosačice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom pogonu i sl.)

Mjere iz stava 2. ovog člana propisuje kantonalni ministar.

Korisnik lovišta i korisnici zemljišta i voda na čijem je području osnovano lovište, kao i korisnici okolnih zemljišta i voda, mogu pitanje nadoknade štete koju divljačpočini regulisati i menusobnim sporazumom (ugovaranje paušalne nadoknade, obezbjeđenje kod osiguravajućeg društva i sl.).

Član 69.

Ako se radnjama, odnosno mjerama iz člana 68. stav 1. ovog zakona, počini šteta, korisnik lovišta je dužan nadoknaditi štetu vlasniku, odnosno korisniku zemljišta na kome se nalazi lovište.

Član 70.

Za štetu koju počini lovostajem zaštićena divljačodgovoran je korisnik lovišta u čijem je lovištu šteta počinjena, ukoliko je oštećeni preduzeo propisane mjere zaštite.

Štetu koju počini divljačza koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova dužan je nadoknaditi onaj tko je propisao zabranu.

Izuzetno, za štetu koji počini medvjed na utvrđenim uzgojnim područjima nadoknadu plaća Federacija u visini od 45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovišta u visini od 30% procjene štete.

Možda vam se svidi

Comments are closed.