Prema podacima istraživanja: Litra uvezene vode kao 2 kubika iz gradskog vodovoda

Podatak da Bosna i Hercegovina godišnje uveze oko 150 miliona litara vode, za koju plaća oko 120 miliona konvertibilnih maraka, domaći privrednici ocjenjuju da je isto kada bi Saudijska Arabija uvozila naftu. 

Vrijednost uvoza flaširane vode u Bosnu i Hercegovinu veći je gotovo 4,5 puta od izvoza, a prošle godine domaći proizvođači izvezli su tek oko 27 miliona maraka vrijedne vode, piše portal Srpska.info Dok se iz godine u godinu povećava uvoz vode za piće u BiH i dok su police u trgovinama preplavljene vodom mahom iz Hrvatske i Srbije, geolozi procenjuju da u BiH ima oko 200 pojava ili ležišta mineralne vode različitog sastava, čija je iskorištenost trenutno oko jedan odsto. Jedini veliki proizvođač flaširane vode za piće u Republici Srpskoj je “Vitinka” iz Kozluka kod Zvornika.

– Zaista je poražavajuća činjenica da se toliko vode za piće uvozi na tržište Bosne i Hercegovine. I pored velikog bogatstva izvorima čiste prirodne vode, na domaćem tržištu dominiraju proizvodi stranih proizvođača flaširane vode, a domaćih je vrlo malo – kaže Mirko Savić, direktor marketinga kompanije “Vitinka”.

Podsticaji

On kaže da ostale države imaju jasno definisane programe podsticaja i podrške izvozu domaćih proizođača, tako da su ti proizvođači u mogućnosti da postignu niske cijene na našem tržištu.

– Na tržištu flaširanih voda zastupljen je prekomjeran subvencionisani uvoz. Zemlje porijekla ovih prozivođača, pored navedenog, štite svoju proizvodnju kroz brojne različite mehanizme, dok je u Bosni i Hercegovinu zakon kojim se to definiše neuređen – upozorava Savić.

Kaže da „Vitinka“ sama i u saradnji sa drugim domaćim proizvođačima često preduzima akcije i šalje poruku “Kupujmo domaće”.

– Ipak, neosviještenost kupaca o prednostima kupovine domaćih proizvoda i kvaliteta istih je još velika. Naša voda „Vivia“ je prirodna izvorska voda koja se toči na samom izvoru u mjestu Raševo, kraj Zvornika. Direktno iz fabrike, u kratkom vremenu stiže na police marketa – objašnjava Savić.

Konkurencija

Ističe da upravo zbog prezasićenosti i nefer konkurencije u RS-u i FBiH ima nedovoljno proizvođača vode za piće. S druge strane, kako kaže, proizvodnja je kompleksna i zahtijeva puno ulaganja, a u trenutnim uslovima teško je postići njenu efikasnost i isplativost. „Vitinka“ trenutno izvozi flaširanu vodu i ostale proizvode iz asortimana osvežavajućih pića na tržište Crne Gore.

– Tamo poslujemo prilično uspješno. U planu je ulazak i na druga regionalna tržišta i pored svih navedenih problema i izazova – poručuje Savić.

Čedomir Crnogorac, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Banjaluka, kaže za Srpskainfo da ino-kompanije koje plasiraju vodu za piće na naše tržište puno ulažu u marketing.

– Kada izračunate cijenu, onda je lako zaključiti da za pola litra uvozne flaširane vode za piće možete dobiti dva kubika vode iz gradskog vodovoda – objašnjava Crnogorac.

Resursi

Kaže da je logično pitanje zbog čega mi naše vodne resurse, koji su bogati, ne iskorištavamo i zašto dozvoljavamo da ih neko drugi otuđuje.

– Tu dolazimo do stava zvanične politike, ali i do školsko-obrazovnog sistema koji nije adekvatno uključen u cijelu priču – navodi Crnogorac.

On je prije više od decenije imao prijedlog da se za proizvodnju vode za piće mogu iskoristiti slivovi nekoliko rijeka, prije svega Velike Usore i Krivaje.

– Međutim, tu su sada nikle male hidrocentrale – navodi on.

Djeca umiru zbog zagađene vode

Prema alarmantnim podacima Ujedinjenih nacija, danas više od dvije milijarde ljudi širom svijeta žive bez vode za piće u svojim domovima. Oko četiri milijarde ljudi, što je gotovo dvije trećine svjetske populacije, doživljavaju tešku nestašicu vode u trajanju od najmanje mjesec dana tokom godine.

Oko 159 miliona ljudi skupljaju pitku vodu iz površinskih voda, kao što su jezera, rijeke i potoci. Više od 700 miliona ljudi moglo bi da bude pogođeno intenzivnom nestašicom vode do 2030. godine. Oko 68,5 miliona izbjeglica širom svijeta danas imaju problematičan pristup pitkoj vodi.

Oko pet miliona ljudi širom svijeta godišnje umre od bolesti izazvanih zagađenom vodom, a više od 700 djece ispod pet godina starosti umire svakog dana od bolesti izazvanih zagađenom vodom ili loših sanitarnih uslova.

Više od 800 žena umre svakog dana od komplikacija u trudnoći i porođaju zbog nedostatka čiste vode i potrebnih higijenskih uslova, a više od 80 odsto ljudi koji koriste nesigurne i nezaštićene izvore pijaće vode žive u ruralnim područjima.

Video koji je postao hit na internetu.
Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar