Prema mišljenju italijanskog eksperta: BiH leži na rezervama plina?

Doktor Giuseppe Etiope iz italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, sa sjedištem u Rimu, u intervjuu koji je objavio ugledni britanski list „The Economist” tvrdi da u Bosni i Hercegovini postoje rezerve plina, abiotičkog metana, koje bi mogle imati potencijal u smislu ekonomske isplativosti, saznaje „Dnevni avaz”.
Etiope je svjetski ekspert i jedan od pionira istraživanja ovog plina, čije je prisustvo u velikim količinama zabilježeno i na Marsu. Da se radi o ozbiljnim naučnim, ali i potencijalno ekonomskim tezama, posebno u vrijeme energetske krize u kojoj plin postaje vrijedan resurs, potvrđuje da je ugledni „The Economist” objavio tekst o tome. Novinari „Dnevnog avaza” uspjeli su doći do dr. Etiopea, koji je pojasnio zbog čega smatra da je BiH bogata ovim energentom.- U intervjuu za „The Economist” spomenuo sam Bosnu kao jednu od zemalja koje bi mogle imati izvore abiotičkog metana.
Ovo je navedeno s obzirom na to da je zabilježeno prisustvo izvora hiperalkalne vode. Zapravo, Bosna ima nešto hiperalkalne vode u Kulašima kod Prnjavora, čime su se bavili i neki američki naučnici – kaže dr. Etiope u izjavi za “Dnevni avaz”. Etiope je kazao i to da sada ne može sa sigurnošću tvrditi koje su to količine metana i koliko bi one ekonomski bile isplative, ali da vrijedi istraživanje pokrenuti.- Prvo trebamo istražiti koncentraciju plina u vodi, istražiti izvore i vidjeti ima li plinskih flukseva iz zemlje, a na čije prisustvo mogu ukazivati mjehurići – istakao je Etiope i dodao da bi o ovim pitanjima volio sarađivati sa bh. stručnjacima. Profesor Edin Delić s Rudarsko-geološkog fakulteta iz Tuzle ne isključuje mogućnost korištenja metana u ekonomske svrhe i pojašnjava šta je, zapravo, ovaj staklenički plin.
– Metan je pratilac uglja koji se kopa na ovim područjima, kao prirodni gas koji se generiše tokom karbonifikacije organske mase u ugallj. Metan je neželjeni pratilac rudarskih radova i uzročnik velikog broja stradalih u rudnicima. Rudari u BiH bore se s metanom u podzemnim rudnicima od prvih dana podzemnog otkopavanja, a naročito je ozbiljna situacija s ovim gasom u srednjobosanskom bazenu. Po količini izdvojenog metana, ubjedljivo vodi zenička jama Raspotočje. Kada je u pitanju metan iz uglja, izvjesno je da bi metan iz te jame mogao biti ekonomski isplativ, ali ne za neke veće potrebe, već kao kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne energije – pojasnio je prof. Delić. Metan kao „zemni plin” u BiH je, također, resurs koji treba istraživati i koji se usko vezuje uz nalazišta nafte. Prof. Delić slaže se s mišljenjem svog italijanskog kolege da prisustvo metana ne znači da se smije proizvoljno govoriti o njegovim količinama.
– Sve dok se ne obave prethodna istraživanja i ne naprave prve bušotine, ne znamo možemo li govoriti o vreloj vodi, nafti ili gasu. Ako se isključi topla voda, ostaje dilema radi li se o nafti ili gasu, te se ovakva ležišta obično zovu ležišta ugljovodonika, što uključuje i naftu i plin. Osim toga, kada se nađe ležište nafte, ono je u gornjem dijelu ispunjeno plinom, a poznato je da su na prostorima sjeveroistočne Bosne rađena ispitivanja o prisustvu nafte. Bez istraživanja i geofizičkih ispitivanja, bilo bi površno i neozbiljno govoriti o količinama, ali svakako da imamo mogućnosti i potencijala – pojasnio je prof. Delić.
(Fena/Foto: Ilustracija)
Možda vam se svidi

Comments are closed.