Prava priroda šećera

Šećer spada u namirnice koje se najviše koriste.

To prvenstvo ne prati i znanje o njegovoj pravoj prirodi, piše “Žena Blic” Ove činjenice će šećer predstaviti u novom svetlu.

Prirodno prisutni šećeri nisu zdraviji od dodatih (slobodnih) šećera?

Šećeri se ponekad označavaju kao “prirodni” ili “dodati” i ti se izrazi dovode u vezu sa “više ili manje zdravim šećerima”, ali neispravno je označavati šećere na taj način. Radi se o tome da su dodati šećeri dobijeni ili proizvedeni iz prirodnih izvora, na primjer glukoza ili fruktoza iz meda ili povrća, laktoza iz mlijeka i mliječnih proizvoda, saharoza iz voća, šećerne trske ili šećerne repe. To znači da je struktura svih šećera ista, nezavisno od toga da li je, na primjer, prisutna prirodno u voću ili dodata prilikom pravljenja kolača.

Nije moguće biti zavistan od šećera?

Stručnjaci se slažu da zavisnost od pojedinih komponenti hrane, kao što je šećer, najverovatnije ne postoji, ali sasvim sigurno postoji zavisnost od jela.

Šećer ne izaziva hiperaktivnost?

Mnogi roditelji vjeruju da šećer doprinosi hiperaktivnosti kod djece, međutim, za tu tvrdnju ne postoje naučni dokazi. Sa druge strane, ova asocijacija je duboko ukorijenjena u uvjerenjima roditelja. Kao što je pokazala jedna studija, roditelji djece kojima je rečeno da su njihova djeca pila sokove koji sadrže šećer su ocijenili ponašanje svoje djece hiperaktivnijim, dok su djeca u stvari pila pića koja nisu sadržavala šećer.

Šećer glavna hrana za naš mozak i naše mišiće?

Ugljeni hidrati imaju važnu ulogu u našem tijelu, a naš mozak zavisi od stalnog dotoka glukoze iz krvotoka. Mozak odraslog čovjeka koristi oko 140 grama glukoze dnevno, što može iznositi do polovine ukupnog dnevnog unosa ugljenih hidrata. Postoji nekoliko studija koje su pokazale da je unos hrane bogate ugljenim hidratima ili pićima koja sadrže šećer povezan s poboljšanjem pamćenja, reakcija na nadražaje, koncentracije i drugih mentalnih funkcija te da smanjuje osjećaj umora.

Šećer ne uzrokuje dijabetes?

Dijabetes tipa 2 ima snažnu genetsku podlogu, a njegovi simptomi su povezani s godinama života, gojaznošću, posebno u predjelu stomaka, nedostatkom fizičke aktivnosti i nepravilnom ishranom. Ne postoji uzročno-posljedična povezanost između ukupnog unosa šećera ili pojedinih vrsta šećera i nastanka dijabetesa, a danas je umjeren unos šećera, kao dijela uravnotežene ishrane, dozvoljen u planu ishrane dijabetičara koji svoju bolest drže pod kontrolom.

Nije moguće biti zavistan od neke hrane?

Iako se zavisnost od hrane često navodi kao uzrok povećanja slučajeva gojaznosti, naučna  istraživanja otkrila su da osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ne pokazuju bihevioralne ili neurobiološke znakove karakteristične za zavisnost. Vjeruje se da važnu ulogu kod većine osoba koje su sklone prejedanju ima okolina, odnosno dostupnost prijatne i ukusne hrane i pića, te snažna kultura konzumacije hrane koja podstiče na prejedanje.

Možda vam se svidi

Comments are closed.