Poslije Izbora svi ćemo na posao. Sve stranku su obećale, saznajte ko više a ko manje.

Međusobna utrka političkih partija ovih je dana u punom jeku. Sva naseljena mjesta se šarene od plakata i drugih stranačkih rekvizita, programske sheme svih ovdašnjih radiotelevizija su prenapučene izbornim emisijama, skupovi i mitinzi stranaka, manje ili više posjećeni, održavaju se svakodnevno.
Diskurs predizborne kampanje je, kao i prethodnih godina, nekonkretan i ostrašćen, no ovogodišnji izbori se razlikuju po tome što sve više političkih subjekata u fokus svojih javnih obraćanja stavlja ekonomska i socijalna pitanja, poučeni februarskim protestima koji su bili jasna i nedvosmislena reakcija na protekli neproduktivni mandat. Međutim, i pored ozbiljnog pristupa ekonomskim reformama, reforma konkretnih problema sadašnjih i potencijalnih poduzetnika nije prioritet izbornih programa većine stranaka.
Ova važna tema, u predizbornoj kampanji nerijetko potisnuta od strane jeftinih populističkih narativa, u izbornim programima stranaka zastupljena je neravnomjerno, kod nekih i sporadično, usputno, bez donošenja konkretnih mjera za promjenu trenutnog stanja nabolje.
U sklopu projekta „Promoviranje političke odgovornosti“, Centar za politike i upravljanje je izradio komparativnu analizu izbornih programa u želji da procijeni koliko se i kako isti dotiču poboljšanja poslovnog okruženja. Ključni kriterij bila je konkretnost, bilo da se ona ogleda u predlaganju novih ili reformi starih zakonskih rješenja, ili u ojačavanju kapaciteta postojećih ili osnivanju novih tijela/institucija koje bi se bavile poboljšanjem poslovnog okruženja.
Svim političkim partijama dostavljeni su upitnici sa relevantnim pitanjima vezanim za pojedine aspekte poslovnog okruženja, a koji u Bosni i Hercegovini trebaju hitno poboljšanje. Doing Business izvještaj, koji tretira konkretne okolnosti u kojima poduzetnici djeluju, BiH rangira na veoma niske pozicije po sljedećim pitanjima: osnivanje novog preduzeća, dobijanje građevinskih dozvola i uvođenje struje, plaćanje poreza, zaštita ugovora i sloboda poslovanja, upošljavanje i prava radnika, prekogranična trgovina, te pristup finansijama.
Stranke su kroz upitnik mogle odgovoriti imaju li konkretne mjere za poboljšanje poslovnog okruženja, a isti odgovori bili su potom ocjenjivani, prema konkretnosti predloženih mjera, ocjenama od 1 do 5. Ukoliko stranka/partija nije dostavila odgovor na pitanja, korišteni su izborni programi dostupni na njihovim oficijelnim web-prezentacijama. Ocjene su dodjeljivane na sljedeći način:
1 – Ne dotiče se teme
2 – Prepoznaje problem, ali ne daje rješenja niti mjere
3 – Napredno poznavanje problema sa nabrojanim mjerama o izmjeni zakonske regulative
4 – Izmjena konkretnog zakona/formiranje adekvatnog tijela + provođenje konkretnih preporuka bez plana djelovanja
5 – Izmjena konkretnog zakona + formiranje adekvatnog instrumenta/konkretne politike + plan djelovanja sa egzaktnim brojkama.
Općeniti dojam je da su se tek rijetki politički subjekti pozabavili izradom konkretnog, preciznog i koherentnog plana za poboljšanje poslovnog okruženja koji bi doticao sve pobrojane probleme s kojima se poduzetnici suočavaju. Definirane i na izmjenu konkretnih zakona usmjerene programe pokazale su Naša stranka, Socijaldemokratska partija, Demokratska fronta, Stranka demokratske akcije, dok koalicija „Zajedno za promjene“ i Stranka za bolju budućnost dijele 5. poziciju; ostale partije ispod svakog prosjeka.
Primjetno je, također, da su politički programi stranaka najniže ocjene dobijali za konkretne mjere poput olakšanja dobijanja građevinske dozvole i dozvole za uvođenje struje, dok su najviše pažnje posvetile reformama poreske politike u smjeru rasterećenja realnog sektora, što je jedan od uslova za privlačenje stranih investicija.
Izvor: depo.ba

Možda vam se svidi

Comments are closed.