Pojašnjenje struke: Kada i kome je potrebno testiranje na Covid-19?

S obzirom da je novi koronavirus, odnosno Covid-19, zarazna bolest koja se širi u obliku epidemije, za očekivati je situacije kakva se dogodila u nekoliko medicinskih ustanova u BiH proteklih dana.

Ono što je mnogo bitnije jeste da se zdravstvena ustanova ili sistem pripreme i adekvatno odgovore na takvu izglednu mogućnost, ističe se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), kojim se pojašnjava stav struke kako i kada se vrše testiranja na Covid-19.

– Veliki je pritisak da se radi što više testiranja na Covid-19. Treba biti jako oprezan sa testiranjem. Mnogi se sad ponašaju kao da testiranjem dobijamo imunitet protiv ovog virusa! Važno je znati da je za sad jedino pouzdan metod utvrđivanja prisustva virusa kod neke osobe uzimanjem brisa nosa i ždrijela i laboratorijska analiza tog brisa na rtPCR, ističe direktor INZ-a prim.dr. Senad Huseinagić.

Lažno negativni nalazi

On ističe da, kad bi se moglo u 100-procentnom obliku kontrolirati kretanje i ponašanje stanovnika, onda nikakve mjere ne bi bile ni potrebne.

Zato je, kaže Huseinagić, zdravstveni sistem primoran da uvodi dodatne zaštitne mjere koje, što prije budu implementirane, u većem procentu spriječe očekivane posljedice.

U slučaju zaraze u Kantonalnoj bolnici Zenica, dr. Huseinagić navodi “primjer spremnosti” za vanrednu situaciju, jer je ova ustanova u nekoliko sati pregrupisala snage, odjele, a broj “izbačenih iz stroja” ne znači da je pružanje usluga i redovnim i pacijentima oboljelim od Covida-19, ugroženo.

– Ukoliko ne dođe do značajnijeg pritiska u narednim danima na osoblje i kapacitete KBZ, odsustvo određenog broja osoba neće imati ikakve ozbiljne posljedice po zdravstveni sistem ZDK, smatra.

Direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ističe opasnost “lažno negativnih nalaza”, odnosno znatno većoj opasnosti ako mišljenje struke zamijeni sve veći pritisak da se “testira ko god poželi”, iako testova i briseva ima dovoljno za ovo najsofisticiranije testiranje iz oblasti mikrobiologije. Zato se odluka ko se i još bitnije – kada i nakon kojih promjena testira, odluka koju trebaju donositi samo stručnjaci.

– Nakon što kontaktom neka osoba dobije “infektivnu dozu” virusa (dovoljna količina virusa koja može savladati odbranu organizma) treba proći određeno vrijeme da se virus “naseli” u ždrijelu odakle ga možemo uzeti brisom. Sada stručnjaci tvrde da je to 4-6 dana od prijema infektivne doze. Ukoliko bismo uzeli bris osobi tri dana nakon kontakta, nalaz bi bio negativan, jer se virus još nije stigao naseliti u ždrijelu. Takva testirana osoba bi vjerovatno nakon 2-3 dana postala pozitivna, tj. imala bi virus u ždrijelu i širila bi viruse. Testiranje bi bilo najpouzdanije 5-6 dana nakon zadnjeg kontakta, ističe Huseinagić.

On podcrtava da “testiranje nas ne štiti od virusa”, te da stručnjacima epidemiolozima treba prepustiti da odlučuju kada i koga testirati. Testiranja imaju smisla ako se rade u pravom trenutku, pravom “krugu” osoba.

Prenosi Bh-index

Možda vam se svidi

Leave A Reply