Podmukla bolest koja se najčešće otkrije kasno

Karcinom jajnika vodeći je uzrok smrti od svih ginekoloških malignih oboljenja. Razlog tome je što, kako kažu ginekolozi, simptoma u ranoj fazi bolesti gotovo da i nema, a dijagnoza se najčešće postavlja kasno.

Prema riječima prof. dr. Mahire Jahić, specijaliste ginekologije i akušerstva, karcinom jajnika je, uprkos poboljšanju u dijagnostici, hirurgiji i hemoterapiji, ostao vodeći uzrok smrtnosti od ginekoloških tumora u zadnjih desetak godina s petogodišnjim preživljenjem koje je ispod 30 posto.

– Glavni razlog za to upravo je kasna dijagnoza. Naime više od dvije trećine bolesnica ima uznapredovalu bolest u trenutku postavljanja dijagnoze, a učestalost bolesti veća je u razvijenijim zemljama, odnosno u zemljama sa višim primanjima – kaže Jahić i naglašava kako bi svaka žena jednom godišnje trebala ići na ginekološki pregled, a po potrebi i češće, o čemu se dogovara sa ljekarom.

Uzroci koji dovode do obolijevanja

Što je žena starija, rizik od nastanka bolesti, povećava se, a najviše oboljelih javlja se nakon menopauze, i to u dobi od 50 do 80 godina starosti.

– Broj slučajeva ipak je najveći u dobi od 60 do 70 godina života. Manji dio žena (svega 10 do 15 posto) oboli prije nastupa menopauze i to su u pravilu tumori spolnih ćelija koji se najčešće javljaju u dobi od 15. do 35. godine života – ističe Jahić, ali dodaje da se, i pored toga, bolest može javiti u svakoj životnoj dobi.

Životne navike, kao što su pušenje, prekomjerna tjelesna težina, premalo fizičke aktivnosti i vježbanja, te upotreba pudera za intimnu njegu, igraju važnu ulogu u nastanku karcinoma jajnika.

– Uočena je viša incidenca obolijevanja kod žena koje su konzumirale masnoće životinjskog porijekla kao i kod onih koje su uzimale veće količine laktuloze (sintetički, nesvarljivi šećer). Tu je također i neplodnost koja je uzrokovana čitavim nizom faktora koji na direktan i indirektan način mogu pogodovati nastanku karcinoma jajnika. Žene koje nisu rađale imaju veću učestalost razvoja bolesti radi većeg broja ovulacija. Također, ova grupa žena povezana je i sa neplodnošću. Rana pojava prve menstruacije i menopauze u kasnijim godinama omogućavaju veći broj opetovanih menstrualnih ciklusa s ovulacijom, što na direktan način povećava rizik od nastanka karcinoma jajnika – pojašnjava Jahić.

U nastanku bolesti važno mjesto, kaže naša sagovornica, zauzima i genetika.

– Žene sa karcinomom jajnika kod prvih rođaka imaju tri do četiri puta veću učestalost razvoja bolesti. Ukupno gledajući, 10 posto svih maligniteta jajnika pripadaju grupi žena sa pozitivnim podatkom o prisustvu bolesti unutar porodice – tzv. porodični karcinom jajnika. Prisustvo mutacija gena BRCA 1 i 2 (BRCA (BReast CAncer) povećavaju mogućnost nastanka bolesti. Neke varijacije gena BRCA 1 povećavaju i rizik od razvoja raka dojke kao dijela nasljednog sindroma karcinoma dojka – jajnik. Nadalje, žene sa abnormalnim genom BRCA 1 ili BRCA 2 imaju rizik veći od 80 posto za razvoj karcinoma dojke do dobi od 90 godina starosti. Povećan rizik za nastanak raka jajnika s mutacijom gena BRCA 1 iznosi oko 55 posto, te oko 25 posto za žene sa mutacijom gena BRCA 2 – naglašava Jahić.

Kao okidače za razvoj bolesti, Jahić navodi i prethodno urađenu endometriozu, ali i izlaganje azbestu, dok hormonsko nadomjesno liječenje ima nedefinisano značenje u nastanku karcinoma jajnika.

– I primjena intrauterinog uloška povezuje se s povećanjem rizika za epitelni karcinom jajnika, bez obzira o kojem se ulošku radi. No, istraživanje u Finskoj, u kojem je bilo uključeno 98.000 žena, upućuje na smanjenje rizika kod bolesnica koje su imale hormonski aktivni uložak (levonorgestrel) za prevenciju metroragije (poremećaj menstrualnog ciklusa) – napominje Jahić.

Šta žena osjeća i kako se bolest dijagnosticira

Iako u ranoj fazi bolesti žena ne osjeća ništa, nelagoda i pritisak u karlici i abdomenu, osjećaj napuhanosti i oticanja stomaka usljed stvaranja i zadržavanja vode unutar abdominalne šupljine, poteškoće sa probavom (osjećaj sitosti na početku obroka i nemogućnost probavljanja hrane), konstipacija (zatvor stolice), učestalo mokrenje, bol prilikom spolnog odnosa, mučnina, gubitak apetita i kratkoća daha, simptomi su koji mogu ukazati na prisustvo karcinoma jajnika.

– Dijagnoza karcinoma janika postavlja se pomoću ginekološkog i ultrazvučnog pregleda (2D, 3D, TVCD), labaratorijskih nalaza, tumor markera, kompjuterizirane tomografije (CT) male karlice i magnetne rezonance (MR). Najšire poznat i najčešće određivani je tumorski biljeg CA 125 (karcinomski antigen). Više vrsta malignih tumora jajnika proizvodi ovaj tumorski marker koji zatim dospijeva u krvotok iz kojega se, putem analize uzorka krvi, laboratorijskim pretragama može odrediti. Kombinacija nalaza tumorskog markera CA 125 i transvaginalnog ultrazvuka uveliko pomaže ljekarima prilikom postavljanja sumnje na postojanje malignog oboljenja jajnika.

Ipak, mora se naglasiti da ove dvije pretrage zajedno, kao i druge koje se mogu pridodati, ne mogu postaviti definitivnu dijagnozu, nego služe samo u postavljanju sumnje na postojanje maligne bolesti jajnika. Određene benigne bolesti mogu također, biti praćene povišenim vrijednostima CA 125 kao što su menstruacija, dobroćudne ciste jajnika, miomi maternice, upalna bolest jajnika i karličnih organa, adenomioza, endometrioza i većina upalnih stanja u abdomenu – kaže Jahić.

Osim tumorskog biljega CA 125, posebno kod mlađih žena, i neke bjelančevine u krvi, ističe Jahić, mogu biti povišene.

– To su: humani korionski gonadotropin (HCG), poznat kao hormon trudnoće, zatim alfa feto-protein i laktat dehidrogenaza (LDH), koja može biti povišena kod svih stanja koje dovode do propadanja skeletnih mišića, jetre, pluća i kože, kao i kod nekih drugih stanja i bolesti. Određeni maligni tumori jajnika mogu izlučivati i androgene hormone (muški spolni hormoni) i kortizol koji zatim dovode do virilizacije ili sindroma Cushing.

Povišeni mogu biti i ženski i muški hormoni – estradiol i testosteron, premda nemaju ulogu u postavljanju dijagnoze, nego se njihova uloga kasnije može definirati tokom liječenja i praćenja bolesti. Isto vrijedi i za Inhibin B koji je dijelom specifičan za granuloza ćelijske tumore jajnika. Definitivna dijagnoza karcinoma jajnika postavlja se isključivo patohistološkim pregledom uzetog materijala, odnosno jajnika. Dakle, za postavljanje definitivne dijagnoze, bolesnica se podvrgava operativnom zahvatu, kada se odstrani dio ili čitav jajnik, koji se šalje na patohistološki pregled. Nakon toga ljekar dobija konačnu dijagnozu malignog oboljenja jajnika – objašnjava Jahić,piše Faktor

 

 

(Kakanj-X / Zdravlje – (KX) )

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar