Platforma za progres o dvogodišnjoj migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini

Platforma za progres smatra nepromišljenim, neefikasnim i potencijalno opasnim, posebno u sigurnosnom smislu, ukupno dosadašnje djelovanje domaćih i ključnih međunarodnih aktera, na čelu sa Evropskom unijom, u upravljanju dvogodišnjom intenzivnom migrantskom krizom u našoj zemlji.

Rezultati potrošenih 34 miliona eura, koliko je Evropska unija objavila da je uložila na razne načine u pomoć rješavanju migrantske krize u našoj zemlji od januara 2018. godine do danas, nisu proporcionalni postignutom učinku niti su sveukupno zadovoljavajući. U tom periodu je na nelegalan način u Bosnu i Hercegovinu ušlo oko 50,000 migranata, a kroz BiH prema EU prošlo oko 42,000 migranata, tražitelja azila i izbjeglica u tranzitu. Oko 8,000 migranata trenutno je prisutno u 8 privremenih centara za smještaj migranata u samo jednom od dva bosanskohercegovačka entiteta, odnosno u 4 od 10 kantona tog entiteta.

Ukoliko improviziranje rješavanja važnog pitanja upravljanja nelegalnom migracijom bude nastavljeno na isti ili sličan način, kontinuirano će rasti i rizik od produbljivanja sveopšte nesigurnosti i beznađa građana Bosne i Hercegovine, kao i migranata koji su nečijim lošim ili nedobronamjernim savjetima upućeni da potraže pomoć institucija naše zemlje, koje još uvijek nisu izgradile odgovarajuće mehanizme i dovoljan kapacitet da mogu efikasno pomoći vlastitim građanima. Naime, nakon surovog rata u kojem je svaki drugi stanovnik morao napustiti svoj dom, Bosna i Hercegovina još uvijek nije riješila pitanje održivog povratka desetina hiljada svojih interno raseljenih građana koji su još od rata smješteni u kolektivnim centrima za stanovanje, stotina hiljada nezaposlenih, penzionera koji ne mogu priuštiti ni osnovne namirnice i lijekove od svojih časno zarađenih penzija koje su godinama mizerne. U Bosni i Hercegovini, nažalost, mnogi žive na granici ili ispod granice siromaštva, dok nam najproduktivniji i najkvalifikovaniji dio stanovništva odlazi u zemlje EU tražeći zaposlenje i sigurnije okruženje za život.

Usmjeravanje pažnje domaće i šire javnosti na posljedice tekuće migrantske krize i isključivo na njen humanitarni aspekt ne vodi rješenju ključnih uzroka ovoga problema. Osnovni problem, koji Bosna i Hercegovina ne može riješiti sama, predstavlja dvogodišnji nelegalni prelazak naše državne granice, što prijeti da prouzrokuje daljnje sigurnosne i druge probleme. Humanitarni problem je posljedica, a ne uzrok tekuće migrantske krize. Pitanje migracije je po definiciji globalno, odnosno multilateralno, i nije moguće da se bilo koja zemlja pojedinačno, bez kordinacije sa susjedima i drugim akterima, uspješno bavi takvim pitanjem. Kulturološki i sveukupni politički aspekti migrantske krize su u potpunosti zanemareni.

Pozivamo nadležne generalne direkcije Evropske komisije za migraciju i unutrašnje poslove, međunarodnu saradnju i razvoj, civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći, politiku susjedstva i pregovora o proširenju EU, ekonomska i finansijska pitanja, te zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju, ali i Službu za vanjske poslove Evropske unije da, u partnerstvu sa Predsjedništvom BiH, koje je nadležno za vanjsku politiku, i sa drugim nadležnim institucijama u BiH, organizuju zajednički sastanak sa predstavnicima institucija zemalja Zapadnog Balkana na najvišem nivou, i dogovore i objave razuman pristup upravljanju migrantskom krizom u ovoj regiji, koji će biti zasnovan na činjenicama, realnim projekcijama i istim standardima u oblasti migracija koje zagovara i slijedi sama Evropska unija. Zemlje Zapadnog Balkana ne pristaju na pristup „ono što je za Jupitera nije za vola”. Ne želimo da za BiH važe neki „posebni” standardi kada je u pitanju politika migracije ili bilo koja druga politika EU, čija punopravna članica BiH teži postati. Bosna i Hercegovina želi punu primjenu standarda Evropske unije kada su u pitanju migracije, kao i druge oblasti, a posebno vladavina prava. To je crvena linija ispod koje bilo koji, posebno bh. politički akteri, ne treba da idu, nakon svega što je ova zemlja preživjela jer je tretirana kao „poseban slučaj” kada je u pitanju domaće i međunarodno pravo.

Stav Platforme za progres je da Evropska unija može i treba insistirati na punoj slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala u Bosni i Hercegovini onda kada takve slobode i sama omogući u svojim zemljama članicama. Nije prihvatljivo da Evropska unija istovremeno insistira na slobodama koje sama zagovara u zemljama koje žele postati članice kada takve slobode očigledno ne postoje ili su značajno limitirane u zemljama članicama Evropske unije. Poznato je da neke članice Evropske unije otvoreno zabranjuju slobodu kretanja migrantima podižući zidove i žičane ograde na granici, dok neke pod prijetnjom oružjem i prisilom vraćaju migrante tamnije boje kože u Bosnu i Hercegovinu. Također, poznato je da Evropska unija treba kvalifikovanu radnu snagu zbog tendencije starenja stanovništva. Takvu radnu snagu treba i Bosna i Hercegovina. Našoj zemlji dugoročno ne odgovara pozicija sabirnog trijažnog centra za migrante, kojim na daljinu upravlja Evropska unija, dok domaći kvalifikovani mladi ljudi odlaze u EU. Demografski gubitak Bosne i Hercegovine je ogroman i očekujemo od EU da nam pomogne da ga nadoknađujemo, uvodeći, naprimjer, projekte etičkog regrutovanja radne snage, koje Evropska komisija preporučuje, a ne stalnom neodgovornom promocijom programa emigracije deficitarnih stručnih ljudi iz BiH u EU.

Pozivamo institucije Bosne i Hercegovine da ne prepuštaju bilo kome u potpunosti svoj mandat za implementaciju aktivnosti i detaljno izvještavanje o migrantskoj krizi, stanju i brojnosti ranjivih kategorija migranata, uključujući interno raseljene osobe u BiH. Prošlo je poratno vrijeme u kojem je UNHCR dodjeljivao izbjeglički status tražiteljima azila u BiH, kao i ratno vrijeme kada su Ujedinjene nacije provodile mir u ratu koji je bjesnio u našoj zemlji i, zvanično, „štitile” stanovništvo tzv. zaštićenih zona UN, naprimjer u Srebrenici 1995. godine. Nadamo se da se takva vremena neće vratiti.

Od Ministarstva sigurnosti BiH tražimo detaljne sedmične i mjesečne izvještaje o broju, statusu i potrebama migranata u svim dijelovima BiH. Od Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i nadležnih entitetskih ministarstava zahtijevamo potvrdu o zatvaranju centara za kolektivni smještaj interno raseljenih građana BiH, kao što je to najavljeno 2015. godine, te redovne mjesečne izvještaje o održivom povratku, ali i o humanitarnim potrebama svih ranjivih kategorija u BiH, uključujući izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom u BiH. Tražimo od UNHCR, IOM i drugih agencija da pomognu institucijama BiH kao partneri, a ne da rade njihov posao za koji nisu ovlašteni. Od međunarodnih organizacija i agencija koje se bave migrantskom krizom u našoj zemlji tražimo da plate svojih stranih eksperata jasno naznače u finansijskim izvještajima i ne fakturišu kao direktnu finansijsku pomoć Bosni i Hercegovini, dok lokalno osoblje za obavljanje istih i sličnih poslova zapošljavaju uglavnom privremeno, često flagrantno kršeći domaće zakone o radu. Ne može se istovremeno promovirati vladavina prava, a ne prijavljivati lokalno osoblje, odnosno ne plaćati poreze i doprinose na stvarna primanja zaposlenih. Ne mogu se za iste i slične poslove strani eksperti plaćati i po deset puta više nego domaći jer se takva praksa zove diskriminacija i nije u skladu sa važećim zakonima BiH, kao ni sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava, Deklaracijom UN o ljudskim pravima, niti sa konvencijama Međunarodne organizacije rada koje je ratifikovala BiH.

Tražimo od Koordinacionog tijela za pitanja migracija u BiH, koje je uspostavilo Vijeće ministara BiH u skladu sa važećom Strategijom migracije i azila u BiH, da profesionalno radi svoj posao i redovno izještava javnost putem službene internet stranice, koju je neophodno hitno uspostaviti, o mjerama koje su poduzete na svim nivoima uprave za rješavanje problema u BiH u oblasti migracije. Mandat ovog tijela jasno nalaže upravljanje migrantskom krizom kakvu imamo na sceni, uz koordinaciju i saradnju sa svim nadležnim institucijama u BiH.

Možda vam se svidi

Leave A Reply