4 C
Kakanj
Petak, 26 Februara, 2021

Pad korona-brojki u BiH čini se kao čudo, šta stoji iza toga?

Brojevi novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih u BiH posljednjih sedmica padaju uprkos tome što se neke od epidemioloških restrikcija u našoj zemlji čine blagima.

Kako pokazuje stranica Our World in Data, broj novozaraženih u BiH pao je s 1612, koliko ih je bilo 6. novembra, na 468, koliko ih je zabilježeno 13. januara.

Broj umrlih je, očekivano, počeo padati nešto kasnije. Od najvišeg broja od 59 umrlih u jednom danu 17. novembra, do 13. januara pao je na 27.

Hrvatski su mediji pad u BiH predstavili kao svojevrsno čudo u zemlji u kojoj su mjere blage, a i te blage se slabo poštuju.

Trend pada zaista se na prvi pogled može činiti kao misterij jer se mjere u BiH ne čine strogima, posebno zato što BiH nije uvela zabranu rada kafića i restorana. No to se može činiti samo ako se stvari gledaju površno jer nije da BiH nema nikakve ozbiljne epidemiološke mjere.

U BiH su neke mjere na snazi duže nego u Hrvatskoj

Prije svega, treba istaknuti da nisu posvuda u BiH sve vrijeme na snazi identične mjere. Postoje neke razlike između Federacije i Republike Srpske, ali i među kantonima. No ipak, neka slika može se dobiti iz uvida u tempo uvođenja određenih važnih mjera.

Primjerice, u Federaciji BiH je još 10. novembra uveden policijski sat, odnosno zabrana kretanja od 23 sata do 5 sati. To u praksi znači da su druženja po kućama do kasnih sati jako otežana te da se kafići i restorani prazne koji sat prije 23 sata.

Osim toga, stanovnici gradova poput Sarajeva svjedoče da su ugostiteljski objekti uglavnom poluprazni čak i tokom dana. Neki ekskluzivniji, kako bi privukli goste, osigurali su svojevrsne šatore, koji se popularno nazivaju igluima, kako bi ljudi pod njima mogli biti izolirani od ostalih.

Također, u BiH je obavezno nošenje maski i na otvorenom i u zatvorenom. Kanton Sarajevo uveo je obavezno nošenje maski na otvorenom još 15. oktobra, a na teritoriju Federacije BiH ta je mjera uvedena 26. oktobra.

Škole po posebnim mjerama

Škole u BiH od početka školske godine rade po posebnim mjerama. Kanton Sarajevo od početka ima kombiniranu nastavu. Djeca od 1. do 5. razreda idu u školu u dvije grupe naizmjenično – razredi se podijele na pola pa jednu sedmicu pola razreda ide u školu, dok druga polovica nastavu prati online.

Sljedeće sedmice se zamijene. Osnovnoškolci od 5. do 9. razreda i učenici srednjih škola nastavu cijelo vrijeme prate online. Školski sat traje 30 minuta, nema odmora i svi nose maske.

U nekim kantonima svi idu u škole, no također uz skraćene satove, bez odmora i s maskama. Osim toga, u BiH su sve škole u sedmivi nakon održavanja izbora, 15. novembra, prešle na online nastavu kako bi se mogle dezinficirati nakon izbora koji su se održali u njima. Konačno, zimski odmor za školarce ove je godine počeo 24. decembra i trajat će do 18. januara.

10. novembra poslovnim subjektima naloženo je da reorganiziraju rad svojih zaposlenika, tako što će „reorganizirati radno vrijeme na mjestima gdje nije moguće poštovati distancu od dva metra među zaposlenima, organizirati rad u smjenama ili od kuće i primijeniti druge načine obavljanja radnih zadataka koji neće ugroziti djelatnosti i radne procese“.

Stručnjaci smatraju da je ta mjera bila važna jer se virus u značajnoj mjeri širio u poduzećima.

Okupljanja ograničena još 10. novembra

Još 10. novembra u BiH su ograničena okupljanja na najviše 30 ljudi, što vrijedi za sve vrste skupova, od porodičnih do vjerskih.

Krizni štab je naredbom dozvolio kantonalnim štabovima da uvedu i restriktivnije ili drugačije mjere u skladu s procjenom epidemiološke situacije u svakom od 10 kantona u FBiH.

Posebno je neujednačen rad škola po kantonima, no neki su povremeno uvodili štabove mjere, posebno kada je riječ o okupljanjima na svadbama i sl.

Konačno, BiH je vjerovatno u nekoj mjeri profitirala i od ograničenja kretanja u Hrvatskoj koje je uvedeno prije blagdana. Ono je moglo smanjiti prekograničnu transmisiju virusa.

Preporuke Kriznog štaba

Uz navedene propisane mjere, Krizni štab je stanovništvu uputio i neke ozbiljne preporuke.

Primjerice, 10. novembra stanovništvu Federacije preporučeno je da izbjegava javna i privatna okupljanja i ograniči svoja kretanja, a osobama starije životne dobi da izbjegavaju bespotrebna kretanja i korištenje javnog prijevoza te da redovito koriste zaštitnu opremu.

Osobama starije životne dobi također je preporučeno kretanje između 11 i 13 sati i maksimalno reduciranje odlazaka u ordinacije obiteljske medicine i bolnice.

Naravno, slične preporuke imaju uglavnom sve zemlje, a same preporuke, bez obvezujućih mjera, nisu se pokazale dovoljnima, što najbolje pokazuje slučaj Švedske.

Šta o epidemiološkim mjerama kaže nauka?

Ako pogledamo što se u posljednja dva mjeseca, a osobito u zadnjih mjesec dana, zbivalo u BiH, vidljivo je da su u praksi funkcionirale brojne mjere koje su u naučnim istraživanjima potvrđene kao najučinkovitije – pretežno online nastava, značajno smanjena okupljanja u firmama, restoranima i kafićima te ograničenje drugih većih okupljanja.

O učinkovitosti pojedinih nefarmaceutskih epidemioloških mjera provedeno je više studija koje su uglavnom pokazale slične nalaze. Dvije najnovije objavljene su u uglednim naučnim časopisima Scientific Reports Nature i Science.

Istraživanje objavljeno u časopisu Science, koje je provedeno u 34 evropske zemlje te sedam neevropskih, pokazalo je kolika je učinkovitost određenih mjera.

Mjere s velikim učincima su zatvaranje škola i sveučilišta te ograničavanje okupljanja na 10 ljudi ili manje.

Mjera sa srednjim učinkom je zatvaranje većine neesencijalnih biznisa u kojima se ostvaruju bliski kontakti.

Mjera s malim učinkom je obaveza da se boravi kod kuće (posebno nakon što je sve već ionako zatvoreno).

Pritom autori ističu: “Zatvaranje većine neesencijalnih firmi u kojima postoje bliski kontakti ljudi samo je nešto učinkovitije od ciljanih zatvaranja biznisa s visokim rizikom zaraze, kao što su barovi, restorani i noćni klubovi.”

Do sličnih zaključaka došlo je i istraživanje objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour. Prema toj studiji, koja je analizirala još veći broj nefarmaceutskih mjera na uzorku od 79 teritorija, koji je uključivao i zemlje i različite države u SAD-u, najučinkovitije su bile: policijski sat, lockdown, zatvaranje ili ograničavanje rada onih mjesta na kojima se okupljaju ljudi (trgovine, restorani itd.), zatvaranje obrazovnih institucija (i škola i sveučilišta) te uvođenje ograničenja na granicama.

Ako se ovi zaključci studija usporede s mjerama u BiH, jasno je vidljivo da ih je ona uvela gotovo sve, mada neke djelomično.

Je li BiH našla dobitnu kombinaciju mjera, najbolje će pokazati razvoj epidemiološke situacije nakon početka drugog polugodišta i povratka ljudi na posao. Naravno, to će se vidjeti tek kroz nekoliko sedmica, posebno ako se želimo ravnati prema pouzdanijim brojevima hospitaliziranih i umrlih koji redovno kasne za brojem novozaraženih.

 

- MARKETING -

NAJNOVIJE

- MARKETING -

POVEZANO