Ovo su najčešće žrtve hakera u BiH

Kompjuterski kriminalitet sve je zastupljeniji u Bosni i Hercegovini, a cyber kriminalnci su sve napredniji u korištenju tehnologija i programa za izvlačenje velikih suma novca ne samo od kompanija, već i građana.Prisutne su brojne prevare. Kako saznajemo, žrtve krivična djela počinjenih uz pomoć kompjutera, odnosno putem interneta najčešće su mala i srednja i preduzeća.

Falsifikovanje kreditnih kartica za bezgotovinsko plaćanje samo je jedan od načina kako je novac „izvlačen“ u proteklim godinama, zbog čega policija u BiH poziva i građane na oprez.Kako je za Fokus.ba istakla Danica Gnjatović, portparol MUP-a RS, u proteklom periodu na prostoru ovog entiteta provedene su čak 24 kriminalističke obrade u oblasti cyber kriminaliteta.

„Šest kriminalističkih obrada bilo u saradnji sa policijskim agencijama drugih zemalja u cilju otkrivanja i dokazivanja ovih krivičnih djela: kompjuterske prevare, oštećenje kompjuterskih podataka i programa, neovlašteni pristup zaštićenom kompjuteru, kompjuterskoj mreži, telekomunikacionoj mreži i elektronskoj obradi podataka, iskorištavanje djece i maloljetnih lica za pornografiju, upoznavanje djece sa pornografijom, izrada i unošenje kompjuterskih virusa, kompjuterska sabotaža i falsifikovanje kreditnih i kartica za bezgotovinsko plaćanje, iznuda te krivična djela kojima se štite autorska prava kao što je nedozvoljeno korištenje autorskih prava“, rekla je Gnjatović za Fokus.ba.

Prevare se najčešće vrše na način da se presreću elektronske poruke koje se razmjenjuju između firmi sa poslovnim partnerima u inostranstvu.„Potom izvršioci otvaraju lažne naloge za elektronsku poštu pri čemu se u odnosu na pravi elektronski nalog koji koristi strana kompanija mijenjaju slovni ili brojčani karakteri, što je teško uočljivo ukoliko se komunikacija odvija svakodnevno. Izvršioci krivičnih djela se zatim lažno predstavljaju kao predstavnici strane kompanije sa kojom pravni subjekat iz naše države već ima poslovnu saradnju i ugovaraju poslove kao što su nabavka robe ili pružanje usluga. Najčešće se nakon ugovorenog posla u takvim porukama šalju lažne profakture za uplatu koje su uobičajene za poslovnu saradnju sa već poznatom kompanijom u inostranstvu, ali su u njima promjenjene instrukcije za plaćanje“, pojasnila je Gnjatović.

Na ovaj način se firme dovode u zabludu da vlasnicima računa koji su navedeni u tim instrukcijama, a koji su zapravo izvršioci krivičnog djela, uplate novac na svoju štetu.Posljedice izvršenja ovih krivičnih djela su uglavnom finansijski gubici odnosno imovinska šteta čiji iznos varira od slučaja do slučaja. U većini slučajeva se uspije izbjeći imovinska šteta stoniranjem izvršene uplate u banci.

Građani se takođe javljaju kao žrtve krivičnih djela iz oblasti cyber kriminaliteta.„Česta su krivična djela iznude u vezi sa krivičnim djelom izrada i unošenje kompjuterskih virusa. Naime ovo krivično djelo se vrši na način što organizovana grupa lica kreira maliciozni softver koji zatim ubaci u računar oštećenog što prouzrokuje blokiranje i kriptovanje podataka na zaraženom računaru. Istovremeno, vlasnik zaraženog računara dobija instrukciju da uplati određeni iznos novca kako bi mu podaci bili otključani. Instrukcija za plaćanje podrazumijeva broj novčanika za elektronski novac izvršioca krivičnog djela i uputstvo na koji način oštećeni može da kupi elektronski novac, odnosno najčešće Bitcoin“, navela je naša sagovornica.

Policija u RS-u je utvrdila da osobe koje vrše ovo krivično djelo na forumima razmjenjuju svoja znanja, iskustva i informacije o potencijalnim žrtvama.„Ti forumi su najčešće zatvoreni i njima se pristupa na preporuku već postojećih članova. Komunikacija između ovih osoba se osim na forumima održava i kroz komunikaciju putem specijalizovanih aplikacija kao što je Jabber. Na tim mjestima se vrši i vrbovanje novih potencijalnih izvršilaca koji će za određeni procenat zarade od Ransomwarea vršiti ubacivanje malicioznih softvera u računare korisnika. U Republici Srpskoj su kao žrtve identifikovani kako fizička, tako i pravna lica kao i institucije RS-a“, kazala je Gnjatović.

Nažalost, danas nije moguće da svaka žrtva internet prevara bude obeštećena, bez obzira da li se radi o preduzeću ili potrošaču, ali prijavljivanje ovih krivičnih djela pomaže na više načina.„Prijavljivanje prije svega, omogućava nadležnim organima da drže korak sa cyber kriminalitetom i služi kao mehanizam kojim se drugima šalje upozorenje od čega je potrebno da se zaštite. Često se ta upozorenja saopštavaju u vijestima, što za rezultat ima veći broj prijava ovih krivičnih djela u cjelini“, zaključila je Gnjatović.Kada je riječ o Federaciji BiH prošle godine je nekolicina firmi u ovom entitetu oštećena za skoro milion KM i to tako što su se hakeri predstavljali kao uposlenici Porezne uprave, piše Fokus.ba.

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar