Otvara li Hrvatska Zapadnom Balkanu vrata EU?

Na kongresu Europske pučke stranke u Zagrebu će jedna od tema biti i pitanje europske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana. Europski pučani očekuju da će Hrvatska tu imatu važnu ulogu.

Raznolika demokršćanska obitelj

Već desetljećima Europska narodna stranka (EPP) ima ključnu ulogu u oblikovanju politike EU. To je posebno vidljivo bilo u posljednjem izbornom razdoblju kada su iz redova te europske stranke bili predsjednici i Europske komisije (Jean Claude Juncker), i Europskog parlamenta (Antonio Tajani) i Europskog savjeta (Donald Tusk). Jedan od razloga za to je svakako i heterogenost stranke koja je u stvari stranačka grupacije odnosno “stranačka obitelj”, kako njeni predstavnici vole sami sebe prikazivati. Na taj način se pokriva široki spektar političkih pozicija što onda u konačnici dovodi do velikog broja zastupnika u Europskom parlamentu (EP).

Europski autogol na Zapadnom Balkanu

No upravo kada je riječ o procesu europske integracije, tu je Europska unija iznevjerila vlastita obećanja odlukom o odgađanju započinjanja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatra Thomas Bickl, stručnjak za Zapadni Balkan sa Sveučilišta Duisburg-Essen. “To je nesumljivo težak udarac kako za te dvije zemlje, tako i za vjerodostojnost čitave Europske unije”, kaže Bickl u razgovoru za DW.

Po njegovim se riječima na susretu EU na vrhu sredinom listopada o tome vodila vrlo burna rasprava, pri čemu je prije svih francuski predsjednik Emmanuel Macron bio žestoko kritiziran zbog svog nekompromisnog stava, ali na kraju ništa nije pomoglo. To odgađanje predstavlja autogol koji je EU sama sebi zabila i otvara dodatni prostor Rusiji i Kini za širenje njihovog utjecaja na zemlje Zapadnog Balkana, napominje Bickl.

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku EP McAllister također smatra da je odgađanje pristupnih pregovora bila “kriva odluka” i “velika greška”, no naglašava kako su za nju bile samo tri zemlje, Francuska, Nizozemska i Danska, u kojima su na vlasti stranke koje nisu dio EPP-a. “Naša stranka je ostala vjerna datoj riječi i onome što je dogovoreno. Mi smo, za razliku od drugih, 100 posto pouzdani”, naglašava njemački demokršćanin. On se nada da će se u neko dogledno vrijeme “ta greška ipak moći ispraviti”.

Hrvatska kao promotor proširenja EU-a

Po njegovom mišljenju to je važno jer “stabilnost Zapadnog Balkana znači i stabilnost čitave Europe. To je i u našem vlastitom interesu.” Utoliko je dobro da će Hrvatska, u dogovoru s Njemačkom, koja će nakon nje predsijedati Vijećem Europske unije, posebnu pažnju posvetiti upravo ovoj regiji. “Svih šest zemalja (Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija, op. red.) imaju otvorenu perspektivu učlanjenja u EU, i sve su one na tom putu, mada se njime kreću različitim brzinama. To su sve europske kulture. Hrvatska se i ranije zalagala za perspektivu njihovog članstva, kao što to čini i danas”, uvjeren je McAllister.

Možda vam se svidi

avatar