U borbi sa kataklizmom

Šta je kataklizma? Do prije neki dan nismo imali priliku često slušati ili čuti ovu riječ, međutim, mediji, ali i svi oni koji su znali značenje ove riječi u zadnjim danima su je često upotrebljavali. Kataklizma doslovno označava katastrofu ogromnih dimenzija koja iza sebe ostavlja dugotrajne posljedice na širem području na kojem se desila. Ono što je veliki broj bosanaca prije par dana doživio i preživio zove se upravo kataklizmom.

Čudni su ljudski umovi. Misle ako odu živjeti na brda, zaobići će ih poplava, ako odu živjeti na ravnicu, zaobići će ih klizište i tako sve u nedogled. Sad treba da postavimo pitanje. Da li postoji sigurno mjesto na zemlji na kojem će nas bilo kakva elementarna nepogoda zaobići? Moramo biti svjesni da se nepogode koje su se nama desile dešavaju jednom u 150 godina. Oni koji nisu oštećeni ovim nevremenom imali su sreće, međutim, možda je njihova imovina u ranijem periodu bila ugrožena nekim drugim nepogodama (požarima, gradom, zemljotresom, olujom, sušom…), što znači da od prirode ne možete pobjeći ma gdje bili.
Mnogi od nas su imali priliku da čitaju o mogućoj vještački proizvedenoj katastrofi koja je ovih dana zadesila jedan dio balkana, a riječ je o HAARP manipulaciji vremenom. Već odavno je poznato da HAARP ima mogućnost upravljana vremenom (oblacima), a ubjeđuju nas da se dešavaju klimatske promjene. Ali o HAARP-u ćemo nekom drugom prilikom, jer još nismo sigurni da nam je ovo što se desilo ili Božije davanje ili je ipak nešto što je prouzrokovala (zla) ljudska ruka.

Brza reakcija i organizovanost
Ovaj tekst je pisan namjerom da se istaknu svi oni koji su u proteklim danima nadljudskim naporima učinili sve da našim sugrađanima u ugroženim područima pruže maksimalnu pomoć i da što manje osjete posljedice ove prirodne katastrofe.
U oktobru mjesecu prošle godine je načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra imenovao Općinski štab civilne zaštite. Komandant je sam načelnik Mandra, a načelnik Štaba je pomoćnik Općinskog načelnika za civilnu zaštitu Nurudin Hrusto. Članovi su: Zijad Neimarlija, Almir Škopo, Ferdo Mijač, Mirza Fazlić, Esnaf Buza, Mirsad Tursum, Mirsad Jašarspahić, Fazila Ahmetović, Evelin Memić i Muris Sarač. Štab civilne zaštite je formiran na vrijeme, a već prvog dana poplava imao je pune ruke posla. 14.05. kada su Bosna, Zgošča, Ribnica, Trstionica zaprijetile svojim izlijevanjem naseljima kroz koja protiču, služba civilne zaštite je pozvala mještane priobalnih područja da izmjeste hranu i ostale predmete iz nižih stambenih etaža. Općinski načelnik sa svojim saradnicima tog dana je obišao ugroženo stanovništvo Doboja i Povezica, a potom sazvao vanrednu sjednicu Štaba civilne zaštite, pa je na prijedlog članova u poslijepodnevnim satima proglasio stanje prirodne nesreće. U kratkom vremenu se potrudio da angažira mehanizaciju kakanjskih privrednih subjekata i drugih resursa – postavljanje odbrambenih nasipa, evakucaija i smještaj ugroženog stanovništva, prečišćavanje nanosa sa mostova kako bi se spričilo preusmjeravanje vodene bujice prema kućama i putevima, odvodnja voda iz klizišta i još dosta toga s namjerom da pomogne građanima.
Bitno je istaći da je općina Kakanj jedna od rijetkih općina koja je najspreminije dočekala ovo nevrijeme, međutim, u ovakvim situacijama ne može a da ne bude propusta, jer je teško voditi borbu s prirodom.

Najbolja informisanost
Nakon što su se rijeke polako počele vračati u svoja korita, došla su na red klizišta, koja je nemoguće bili neočekivati i izbjeći nakon ogromne količine padavina. Rijetkost nije bila nesanica svakog kakanjca kao i neprospavane noći komandanta, načelnika i članova Općinskog štaba civilne zaštite. Kakanjski portali su prenosili fotografije sa zasjedanja Štaba, a one su mnogo govorilie o umornim licima ovih ljudi kojima je stalo da kontrolu nad ugroženim područima uzmu u svoje ruke.
Probijanje puta iz pravca Zenice da Hrastovca je popračeno odronima, koji su pratili ovu aktivnost na svakom koraku, a koja se odvijala u kasnim noćnim satima. Na put Brnjica, osim komandanta i članova Štaba civilne zaštite, krenuli su medicinski radnici i radioamateri. Mještani ovog naselja su bili telefonski odsječeni od ostatka općine, a radioamaterska veza je bila jedini vid komunikacije, a mještanima Brnjica u tim momentima bila je jako potrebna. Isto je učinjeno i prilikom probijanja puta za Vukanoviće.
Selo Sebinje danima je bilo saobraćajno blokirano, tako da se civilna zaštita sa njenim komandantom na čelu uputila u ovo naseljeno mjesto uz pomoć helikoptera policije Republike Slovenije kako bi mještane ovog sela opskrbila hranom.
Znamo da su određeni dijelovi grada u danima katastrofe povremeno bili bez električne energije, fiksne i mobilne telefonije i bez, danas, prijeko potrebne internet veze, međutim, mora se priznati da se informisanost građanstva ni jednog trenutka nije obustavila. Svake minute su građanima upućivane obavijesti, savjeti, apeli, upozorenja, pozivi…, što znači da je Općina uspostavila učinkovit sistem informisanja, a čovjek zadužen za informisanje je prenosio vijesti iz Štaba civilne zaštite čak i u sitnim noćnim satima. Kakanjski mediji – Radio Kakanj, NTV IC i kakanjski web portali su prenosili informacije građanstvu u bilo koje doba dana i noći. Kakanj je u danima borbe sa poplavama, vodenim bujicama i klizištima bio grad sa najboljom informisanošću građana o onome što se dešava u kriznim područima grada.

Zasluge idu privrednim subjektima
Osim komandanta Štaba civilne zaštite (načelnika Mandre), njegovih pomoćnika, saradnika i članova Štaba, čije su zasluge neprocjenjive, veliki doprinos u borbi s ovim nedaćama dali su i kakanjski privredni subjekti.
RMU Kakanj je dao ogroman doprinos ustupivši svu raspoloživu mehanizaciju za potrebe Štaba CZ, ustupio posipni materijal za izradu nasipa, angažirao svoje geologe, a direktor Mirsad Jašarspahić proveo nekoliko napornih dana i besanih noći u Štabu CZ i na terenu. Sve što je bilo moguće dati Rudnik Kakanj je dao kako bi pomogao stanovništvu Kaknja.
Veliki doprinos je dao i kakanjski „Trgošped” tako što je angažirao svoju mehanizaciju i druge resurse. Vlasnik ovog preduzeća Iso Zaimović konstantno je bio na terenu i u Općinskom štabu CZ.
Bez svega se može, a bez vode nikako. Znamo da je u tim nesretnim danima došlo do razaranja izvorišta Bukovica. JP „Vodokom” Kakanj se grčevito borilo da stavi u funkciju ovo izvorište sa kojeg se napaja veći dio općine pitkom vodom. Velikim naporima se uspjelo osigurati vodosnabdjevanje velikog broja potrošača uz prekide, koji su, obzirom na razmjere ove nesreće, bilo kratkotrajni. Sa radnicima na terenu konstantno je radio i direktor „Vodokoma” Sead Imamović.
Tvornica Cementa Kakanj takođe je bila uključena u borbu s nedačama. Štabu CZ ustupila je mehanizaciju, otvorila svoje kapije kako bi spriječila blokadu saobraćaja kroz Doboj zbog poplave koja je pogodila ovo naseljeno mjesto, a tehnički direktor ovog preduzeća Izudin Neimarlija je sa CZ konstantno bio na terenu. Osim toga Uprava Tvornice Cementa je donijela odluku o donaciji 500.000 KM za pomoć stanovništvu BiH koje je pogođeno prirodnom nepogodom, a od ovog iznosa 100.000 KM je direktno uplaćeno na račun Općine Kakanj.

Pojedinci, formalne i neformalne grupe kao ogromna pomoć ugroženim
Kakanjska firma „DSM TRADE” je sve svoje resurse stavila na raspolaganje Štabu CZ Kakanj, a pored toga donirala i iznos od 10.000 KM za saniranje posljedica poplava i klizišta. Vlasnik ove firme je učestvovao u akciji dopremanja humanitarne pomoći stanovništvu Sebinja.
Doprinos su dale i firme „Delibašić poliuretani” i „Plama Pur BH”. One su veliki broj ugroženih poplavama i klizištima o svom trošku smjestile u Hotel „Premium”, a svoje resurse stavile na raspolaganje CZ, donirale hranu, 500 litara goriva itd.
JP „Grijanje” Kakanj je dalo svoja vozila na raspolaganje Štabu CZ, a direktor ovog preduzeća Kasim Alajbegović je obilazio ugrožena područja.
Direktor Cenara za socijalni rad Fakir Ajdinović je lično učestvovao u distribuciji humanitarne pomoći koristeći svoje privatno vozilo.
Crveni križ općine Kakanj je također odigrao veliku ulogu. Njegovi volonteri su na ugrožena mjesta svakodnevno dopremali hranu, vodu i sve druge potrepštine.
Velike zasluge idu i na račun direktora Doma zdravlja Mirsada Tursuma (koji je i član Štaba CZ), kao i na račun savjetnika načelnika općine Samira Selimovića.
Osim privrednika, kojih ima toliko puno, da je nomoguće sve pojedinačno spomenuti, svoj veliki doprinos dali su grđani Kaknja djelujući pojedinačno ili u formalnim i neformalnim grupama, pomažući mještanima Doboja, Povezica, Kraljeve sutjeske i drugih mjesta da koliko, toliko saniraju štete koje su nastale kao posljedica poplava, vodenih bujica i klizišta. Također su naši kakanjci ugrožene pomogli u hrani, vodi, odjeći, obući, higijenskim i drugim potrepštinama. Neizostavno je spomenuti naše kakanjce koji su pomogli stanovništvu Maglaja i drugih mjesta i gradova koji su preživjeli katastrofu ogromnih razmjera.

„Uzorni” privatnici = 5 l vode 6 KM
Postoje i oni koji su se u ovom teškom vremenu i okoristili. JP „Autoceste FBiH” su itekako profitirale naplatom putarine čak i onda kada su regionalne ceste bile zatvorene za sav saobraćaj. Konkretno: ako ste putovali od Kaknja do Bilješeva, regionala je bila zatvorena zbog izlijevanja rijeke Bosne ispod cementarskog mosta, u Karaulskom polju i Bilješevu. Jedina alternativa je bila autoput, a usluge njegovog korištenja su uredno naplačivane. Jedini izuzetak su bila vozila koja su dostavljala humanitarnu pomoć. Hmm… pitamo se kako li su to pregrizli.
Sredstva iz budžeta FBiH u iznosu od 20 miliona KM namjenja Federalnoj civilnoj zaštiti su usmjerena kako bi zakrpila tekuće potrebe. To je pitanje u emisiji „Pošteno” novinarka Duška Jurišić postavila Premijeru FBiH Nikšići, a on naravno nije niti demantovao niti je direktno odgovorio na njega.
CZ FBiH i CZ ZDK su totalno zakazale. Rijetko se kad i gdje moglo čuti njihovo učešće u spašavanju ljudi i imovine u danima katastrofe.
I neki naši mali obrtnici su u svemu ovome uspjeli izvući deblji kraj, tako što su nam vodu od 5 litara prodavali po 6 ili 7 KM, a neki dan im je kakanjska javnost aplaudirala zbog njihovih „velikih” ideja. Tako vam to rade „uzorni” građani, bogate se kada je njihovim sugrađanima najteže, ali Kakanj i kakanjci su umjesto očajavanja, izgubljenosti i oplakivanja sudbine izabrali borbu sa nedaćama koja je neprekidno trajala nekoliko dana i nekoliko noći.

Možda vam se svidi

Comments are closed.