Njih dvojica, a ti i ja sami

Političke stranke u Bosni i Hercegovini koje su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) prijavili učešće na predstojećim općim izborima u oktobru, do sredine jula trebaju dostaviti konačne liste kandidata za sve nivoe vlasti. Dok u političkim strankama traju unutrašnji dogovori – koje je često najbolje nazvati mini ratovima – kako bi se pojedinci i grupe unutar stranaka što bolje pozicionirali na kandidatskim listama, već smo saznali 24 imena onih koji će na oktobarske izbore izaći kao nezavisni kandidati. No, pitanje je koliko i šta nezavisni kandidati mogu protiv dobro organiziranih i finansijski moćnih političkih stranaka

Jedan od nezavisnih kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH je i Halil Tuzlić, sadašnji načelnik Breze. U razgovoru za Novo vrijeme Tuzlić kaže da je itekako svjestan da je kandidatura bez političke stranke kao mašinerije koja stoji iza kandidata teži put. “Ipak, ja sam taj put svjesno odabrao. To je jedini način da se dese promjene, a ljudi žele promjene”, kaže Tuzlić. Iako će za protukandidate imati i nekoliko nezavisnih kandidata, ali i kandidate najjačih političkih stranaka, Tuzlić smatra da nije bez šansi da postane novi bošnjački član Predsjedništva BiH. Kako pobijediti na izborima kao nezavisni kandidat, Tuzlić je već iskusio kad je kao nezavisni kandidat na lokalnim izborima 2012. godine izabran za načelnika Breze osvojivši 3.093 glasova, odnosno 40.52 posto, što je je za oko 1.000 glasova više od drugoplasiranag kandidata koji je dolazio iz jedne od velikih političkih stranaka.

Pet “nezavisnih” načelnika

Na lokalnim izborima 2012. godine za načelnička mjesta kandidiralo se 224 nezavisna kandidata. Međutim, nakon prebrojanih glasova, samo pet nezavisnih kandidata uspjeli su postati načelnici. Osim Halila Tuzlića u Brezi, nezavisni kandidati koji su postali načelnici su Hasan Ajkunić (Bugojno), Edin Behrić (Velika Kladuša), Zlatko Hujić (Bosanski Petrovac) i Ismet Omerović (Sapna).

Ako na lokalnom nivou nezavisni kandidati i uspijevaju pobijediti kandidate koji dolaze sa stranačkih lista, na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou nezavisni kandidati su gotovo bez ikakve šanse. Na općim izborima 2010. godine, prema podacima CIK-a, nijedan nezavisni kandidat nije uspio ući u neku od deset kantonalnih skupština, entitetski parlament, u državni parlament ili pak u Predsjedništvo BiH.

Ionako mali broj nezavisnih kandidata na općim izborima 2010. godine ostvarili su izuzetno loše rezultate i niko od njih nije se uspio ni približiti poziciji na koju je pretendirao. Jusić Aida, nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, osvojila je 2.347 glasova, odnosno 0,5 posto, dok je Bakir Izetbegović (SDA), koji je na kraju i postao bošnjački član Predsjedništva BiH, osvojio više od 160.000 glasova.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na izborima 2010. godine nezavisni kandidat Pero Galić osvojio je 1.581, odnosno 0,28 posto glasova. Istovremeno, Željko Komšić (SDP) koji je postao hrvatski član Predsjedništva BiH, osvojio je više od 300.000 glasova.

Nije šala, četiri glasa

U trenutnom sazivu Narodne skupštine RS-a ne postoji nijedan poslanik koji je na to mjesto izabran kao nezavisni kandidat. Anđelko Šakotić, jedini nezavisni kandidat za poslaničko mjesto u Narodnoj skupštini RS-a, osvojio je samo 16 glasova, što je procentualno 0,0001 posto. I uz ovakve rezultate, Dobojlija Tadić Aleksandar odlučio se pokušati postati poslanik u Narodnoj skupštini RS-a kao nezavisni kandidat. Na općim izborima 2012. godine, također kao nezavisni kandidat, pokušao je ući u Skupštinu općine Doboj. “Nisam se baš proslavio na tim izborima”, kaže za Novo vrijeme Tadić. Prema podacima CIK-a, na lokalnim izborima 2012. godine Tadić je osvojio ni manje ni više nego četiri glasa. Danas Tadić smatra da je narod nezadovoljan političkim strankama i zasićen već poznatim imenima te da ljudi traže nova imena. “To može biti šansa za nezavisne kandidate. Ipak, mislim da je daleko vrijeme kad će neko kao nezavisni kandidat moći napraviti nešto značajnije”, kaže Tadić koji očekuje pomoć od porodice i prijatelja tokom izborne kampanje. “Stranke imaju mašineriju i novac, a ja uglavnom sve finansiram sam”, kaže Tadić.

Iako je za očekivati da bi nezavisni kandidati mogli dogurati barem do kantonalne skupštine, za što je nekad potrebno i manje od 1.000 glasova, to se nije desilo. Od svih nezavisnih kandidata, za deset kantonalnih skupština najdalje je dobacio Stipe Ćurković s osvojenih 668 glasova.

Od 24 nezavisna kandidata na predstojećim općim izborima, baš kao i ranije, većina njih su potpuni anonimusi i sasvim je izvjesno da neće zabilježiti značajniji rezultat. Ipak, veći broj glasova mogli bi osvojiti Halil Tuzlić, ali je je teško za povjerovati da bi on ili Adil Žigić, koji je također nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, mogli zasjesti u fotelju člana Predsjedništva BiH. Međutim, Mustafa Cerić, bivši reisul-ulema Islamske zajednice u BiH, sigurno je “najozbiljniji” nezavisni kandidat koji bi mogao ugroziti i kandidate koji dolaze iz političkih stranaka.

Igračka koja košta

U skladu s odlukom Centralne izborne komisije BiH o visini takse, a na osnovu dostavljenih prijava za učešće na općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014. godine političke stranke i nezavisni kandidati uplatili su u budžet institucija BiH iznos od 1.313.000 KM. Na osnovu prijava učešća 24 nezavisna kandidata na općim izborima inkasirano je taksi u ukupnom iznosu od 165.000 KM. Tako su četiri nezavisna kandidata koji su predali prijave za učešće na izborima za članove Predsjedništva BiH i jedan koji je dostavio svoju kandidaturu za poslanika u Parlamentarnu skupštine BiH platili pojedinačnu taksu od po 10.000 KM, ukupno 50.000 KM. Svoje prijave kandidatura za entitetski nivo: predsjednika i potpredsjednika RS-a, Narodnu skupštinu i Predstavnički/Zastupnički dom Parlamenta FBiH, nezavisni kandidati platili su po 7.000 KM koliko iznosi taksa za tu razinu vlasti. S obzirom na to da je CIK-u BiH prijave dostavilo ukupno 10 kandidata za oba bosnaskohercegovačka entiteta, oni su ukupno platili 70.000 KM taksi za svoje učešće na općim izborima. Kandidaturu za kantonalne skupštine u Federaciji BiH prijavilo je devet nezavisnih kandidata. Taksa za prijavu učešća na izborima za njih u skladu s odlukom CIK-a BiH iznosi 5.000 KM, tako da su na osnovu toga oni uplatili ukupno 45.000 KM u budžet institucija BiH.

Novovrijeme.ba

Možda vam se svidi

Comments are closed.