Nermin Mandra, načelnik Općine Kakanj: Investitor je uvijek upravu

Za prilike kakve su u Bosni i Hercegovini zvuči nestvarno, no, Kakanj nas ipak uvjerava da je moguće. Vrijednim radom izdižu se Kakanjci iznad prosječnosti i apatičnosti uobičajene slike malih lokalnih zajednica, a mogu se pohvaliti i suficitom u budžetu. “To je samo posljedica općeg napretka”, tvrdi u intervjuu za Novo vrijeme načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra

Nermin Mandra, načelnik Općine Kakanj, u intervjuu za Novo vrijeme govori o napretku kakanjske lokalne zajednice, nadležnostima općina, načinu privlačenja investicija u lokalne zajednice, suficitu u općinskom budžetu, o iskustvu koje bi bio spreman podijeliti s ostalim načelnicima, te o drugim temama.

NV: Gospodine Mandra, iz Kaknja nam stižu pozitivne vijesti. Dok se drugi općinski budžeti snabdijevaju putem kreditnih zaduženja, Općina Kakanj je zabilježila suficit u budžetu. Koja je formula uspjeha?

Suficit je samo posljedica općeg napretka u kakanjskoj lokalnoj zajednici u svim sferama života i rada. Život u Kaknju odlikuju lijepi međuljudski odnosi, tolerantnost i uvažavanje, građani Kaknja su poznati po snažnom zavičajnom i domovinskom patriotizmu, a takav životni ambijent je polučio sjajne rezultate građana svih uzrasta i generacija na svim poljima života i rada. Mladi iz Kaknja osvajaju prva mjesta i zapažene rezultate na muzičkim, sportskim, školskim i drugim takmičenjima, za sportske klubove iz Kaknja nije važno samo učestvovati u takmičenju nego i osvojiti prvo mjesto, preći u viši rang, donijeti medalju u Kakanj. Velik broj kakanjskih sportskih klubova se takmiči u najvišim rangovima, uspješni atletičar iz Kaknja Amel Tuka jedan je od troje najboljih sportista u BiH, osim Sarajeva i Mostara, jedino Kakanj ima gradski ligaški nogometni derbi.

Oni koji postižu rezultate neizostavno dobiju pomoć, pažnju i respekt zajednice, što stimulira nove naraštaje da usavršavaju svoj talent, da se bore i nižu uspjehe. I zaista, danas je svim mojim sugrađanima važno da donesu pobjedu u svoj grad, a Kakanj zna pozdraviti i slaviti svoje pobjednike.

Kakanj je grad u kojem se događaju značajni kulturni, muzički, sportski i drugi događaji te su svi veoma posjećeni. Vrijednim radom svojih građana izdiže se iznad prosječnosti i apatičnosti malih lokalnih zajednica, prevazilazi lokalne okvire i umnogome uspijeva stati rame uz rame s mnogo većim gradovima. U Kaknju je u značajnoj mjeri razvijen i volonterizam koji se doživljava i tretira izrazom ljubavi prema rodnom kraju i domovini Bosni i Hercegovini.

Tradicija postizanja rudarskih rekorda, te rekorda u proizvodnji električne energije i cementa ove je godine obogaćena i rekordom u proizvodnji svježeg kravljeg mlijeka u odnosu na sve poslijeratne godine, što je fascinirajuće, s obzirom na činjenicu da je Kakanj primarno industrijska sredina.

U Kaknju se s optimizmom gleda na život, do neslućenih granica je narastao osjećaj pripadnosti kakanjskom zavičaju, interesi Kaknja su uvijek iznad svakog stranačkog interesa, stoga na sjednicama Općinskog vijeća postoji visoka razina konsenzusa o svim pitanjima koja su od općeg interesa za građane Kaknja. Prilikom ostvarivanja općeg interesa na višim nivoima vlasti nema kalkulacija među onima koji su na izborima dobili povjerenje građana. U Kaknju se ne posmatra ko pripada kojoj stranci, nego koliko je ko učinio za svoj grad i zavičaj.

Snažan osjećaj pripadnosti kakanjskoj lokalnoj zajednici i uvažavanje sredine u kojoj posluju pokazuju i kakanjski privredni subjekti. Kakanjska privreda pokazuje veoma snažnu društvenu odgovornost putem različitih oblika pomaganja zajednici. Privredni subjekti iz Kaknja pomažu realizaciju brojnih infrastrukturih projekata, zajedno s Općinom finansiraju sportske klubove, učestvuju u izgradnji i sanaciji sportskih infrastrukturnih objekata, pomažu projekte iz oblasti kulture, realiziraju važne ekološke projekte, učestvuju u ekološkim aktivnostima lokalne zajednice, pomažu školama, vrtićima, nevladinim organizacijama, dio su svih humanitarnih projekata, svoje raspoložive resurse Općini besplatno stavljaju na raspolaganje u slučajevima prirodnih nesreća.

Kakanj je ove godine bio domaćin priprema i prijateljskih susreta mladih rukometnih i nogometnih selekcija BiH.

Zajedničkim radom i ustrajnošću u značajnoj smo mjeri uspjeli našem Kaknju osigurati atribute urbane i za život ugodne sredine. Omogućili smo našoj djeci da o svemu uče u svom gradu. Odlazak naših najmlađih u drugi grad kako bi vidjeli kako izgleda muzej ili galerija likovne umjetnosti sad je prošlost. Odlazak u drugi grad radi pozorišne predstave ili pohađanja muzičke ili baletske škole također je prošlost. Sad sve nabrojano imamo u našem gradu, a posebno nas raduje činjenica da sadržaje koje nudi Javna ustanova za kulturu i obrazovanje Kakanj masovno posjećuju građani Kaknja svih uzrasta i generacija.

U proteklom periodu u Kaknju je izgrađen novi Dom kulture, nova zgrada Policijske stanice Kakanj, Društveni dom u Ćatićima, Gradska galerija likovne umjetnosti, Muzej Kaknja, Muzička škola, adaptirane su zgrade Centra za socijalni rad i Općinskog suda, a do kraja ove godine planiramo završiti izgradnju nove zgrade Općine i hemodijalizni centar.

Dakle, ključ uspjeha je u sinergiji privrednih, kulturnih, sportskih i drugih uspjeha, u racionalizaciji troškova i štednji, u određivanju prioriteta putem dvosmjerne komunikacije s građanima i privrednicima, u vrijednom radu, u iznalaženju načina da lokalna zajednica ostvaruje vlastite prihode umjesto čekanja na sredstva s viših nivoa vlasti, a u adekvatnom odnosu prema investitorima.

NV: Već ste isticali da je ključna odluka Vlade Federacije BiH da energetski objekti na području Kaknja trebaju plaćati određene takse. Od 2011. godine, kad je donesena odluka, budžet je znatno povećan. O čemu se tačno radi?

Proteklih godina zagađivači su imali zakonsku obavezu plaćati naknadu za zagađenje, ali prihod dijele FBiH, ZDK i Općina. Međutim, od 1. januara 2015. godine Termoelektrana Kakanj ima novu zakonsku obavezu, a to je da dio svojih prihoda uplaćuje direktno na račun Općine Kakanj. Građani Kaknja decenijama nisu imali ni minimalnu satisfakciju zbog velike zagađenosti koja nastaje u procesu proizvodnje električne energije, trajne devastacije prostora koja nastaje zbog postojanja deponija uglja, šljake i pepela, zbog buke i općenito zbog narušenog vizuelnog izgleda prostora. Nada da može biti drukčije, oživjela je prošle godine kad je pokrenuta inicijativa da termoelektrane dio svojih prihoda usmjeravaju općinama u kojima imaju svoje proizvodne kapacitete. U jakoj sinergiji Tuzle i Kaknja započele su konkretne aktivnosti da se ispravi nepravda.

Dvadesetčetvrtog jula 2014. godine, nakon Doma naroda, i u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH usvojen je Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana. Na osnovu usvojenog zakona, Općina Kakanj će na godišnjem nivou ostvarivati prihod od oko 3.000.000 KM. Ova sredstva će značajno utjecati na poboljšanje kvaliteta života jer će nova tri miliona godišnje u budžetu Općine Kakanj omogućiti lokalnoj zajednici da sama realizira značajne projekte, umjesto dosadašnje prakse stalnog iščekivanja sredstava od viših nivoa vlasti, sredstava koja obično nisu dolazila ili su konstantno umanjivana.

NV: Iza nas je zimski period u kojem su pristizale negativne vijesti iz Kaknja, vijesti o zagađenju. Šta se radi na tom planu?

Općina Kakanj je jedan od pionira i lidera u uspostavi prakse samostalnog i od privrede nezavisnog mjerenja kvaliteta zraka, s obzirom na to da je bila jedna od prvih općina koje su nabavile vlastite mobilne stanice za takvo mjerenje. Ako se putem mobilne monitoring-stanice zabilježi prekomjerna zagađenost zraka, uz istovremeno uspostavljenu stabilnu vremensku situaciju, Operativni štab Općine Kakanj za primjenu Plana interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka proglašava jednu od epizoda tokom kojih se građanima putem medija upućuju preporuke šta činiti u takvim situacijama, te se poduzimaju odlučne mjere prema svim zagađivačima kako bi se smanjila zagađenost i zaštitilo zdravlje ljudi. U periodima povećane zagađenosti zraka Općina Kakanj osigurava besplatan prijevoz za građane do kakanjskog izletišta i vazdušne banje Ponijeri.

Istovremeno, zagađivači na području Kaknja kontinuirano vrše ulaganja u svoja postrojenja kako bi se smanjio pritisak na okoliš, a te aktivnosti prati Općina posredstvom javne rasprave u postupku dobijanja i obnavljanja okolišnih dozvola te svakodnevnog praćenja aktivnosti privrednih subjekata kako bi se na vrijeme reagiralo, s ciljem sprečavanja incidentnih situacija.

Značajni pomaci su načinjeni i glede odgovornosti prema okolišu. Tvornica cementa “Kakanj” svoju proizvodnu djelatnost realizira u skladu sa savremenim ekološkim standardima, a tome su prethodila ogromna ulaganja čiji je cilj zaštita životne sredine. Velika ulaganja u oblast zaštite čovjekove okoline realizirala je, a to čini i danas, i Termoelektrana Kakanj. Odgovornost prema okolišu pokazuju i drugi privredni subjekti.

Velik problem glede zagađenosti zraka u Kaknju predstavljaju minikotlovnice u domaćinstvima, ali i na tom planu bilježimo napredak. Mreža daljinskog grijanja toplom vodom iz Termoelektrane Kakanj, koja postoji u gradskoj jezgri Kaknja, u protekle dvije godine proširena je na nekoliko prigradskih naselja. U toku je izrada i projektne dokumentacije za proširenje mreže daljinskog grijanja na još nekoliko perifernih naseljenih prostora.

Naša želja je angažiranje svih nadležnih institucija s viših nivoa vlasti kako bi se mreža daljinskog grijanja toplom vodom iz Termoelektrane Kakanj širila i na područja drugih općina i gradova.

NV: Savez općina i gradova Federacije BiH najavio je tužbu protiv Federacije BiH zbog dugova koje općine vraćaju, odnosno zbog toga što otplaćuju “tuđe” kredite od kojih nemaju nikakve koristi. Jeste li Vi prisustvovali sastanku Saveza?

U svojstvu načelnika te člana jednog od radnih tijela Saveza općina i gradova FBiH, učestvujem u svim aktivnostima Saveza, s temeljnim opredjeljenjem da se u svakom pogledu osnaže lokalne zajednice. Apsurdna je praksa da općine učestvuju u otplati kredita MMF-u, premda od tog novca nemaju koristi jer dobiju malo ili nimalo novčanih sredstava pristiglih po zaduženju. Na taj su način direktno oštećeni građani koji svoja brojna socijalna i statusna prava traže i ostvaruju na lokalnom nivou. Općina Kakanj je ovaj problem uspijevala amortizirati namicanjem vlastitih prihoda, ali mnoge druge općine su zbog spomenute nepravde dospjele u bezizlazne situacije.

NV: Znači, podržavate tužbu?

Naravno, podržavam tužbu jer smatram da se radi o velikoj nepravdi. Ne može niko tako jednostavno uskratiti prihode općinama, a onda tražiti da otplaćuju kredit od kojeg nisu imale koristi. Tako se brojne općine dovode do bankrota, a upravo se od općina očekuje isplaćivanje socijalnih davanja, stipendija, programa zapošljavanja pripravnika, gradnja puteva i jačanje lokalne infrastrukture, ljetno i zimsko održavanje puteva, izgradnja vodovoda i kanalizacionih mreža, finansiranje rada javnih ustanova, širenje mreže javne rasvjete i daljinskog grijanja, povećavanje obima organiziranog odvoza otpada i uvođenje sistema integralnog upravljanja otpadom te rješavanje brojnih drugih konkretnih životnih problema građana.

NV: Generalno gledajući, načelnici općina u Federaciji Bosne i Hercegovine su nezadovoljni nadležnostima koje općine imaju. Kako Vi na to gledate?

Općinama su dodijeljene uglavnom delikatne nadležnosti, dok su one atraktivne oduzete. Međutim, načelnici ne bježe od njih i spremni su se suočiti sa svim problemima koje imaju građani, ali jednako očekuju nadležnosti kod ubiranja prihoda od korištenja lokalnih resursa. Primjera radi, Kakanj je industrijska sredina u kojoj postoji izražen interes za koncesije nad prirodnim bogatstvima. Međutim, sistem je uspostavljen tako da Općina nema nikakvu nadležnost prilikom izdavanja koncesija, ali prilikom naplate koncesija dobit se dijeli između FBiH, ZDK i Općine. Osim toga, na višim nivoima vlasti se donese odluka da RMU Kakanj ne mora plaćati koncesiju, premda koristi lokalni resurs u ogromnim količinama. Dakle, lokalne zajednice uopće nemaju utjecaja na upravljanje lokalnim resursima i nemaju značajan prihod od njihovog korištenja. Ključno je omogućiti općinama da iskoriste prednosti koje imaju u odnosu na druge sredine. Lokalni resurs nekih općina su šume, negdje je to ugalj, more i turizam, ili prirodne ljepote, neke općine imaju izvore mineralnih voda, lokalni resurs kod nekih lokalnih zajednica je vjerski turizam ili turizam općenito.

NV: Kakva je situacija s investicijama na području općine Kakanj?

Za relativno kratak period od dvije godine uspjeli smo u značajnoj mjeri promijeniti pristup prema investitorima, osigurati brojne olakšice i pogodnosti za investicije, te eliminirati brojne lokalne administrativne barijere. Ove aktivnosti su pomogle brojnim investitorima da odluče svoju investiciju realizirati u Kaknju. Tako je u Kaknju izgrađena fabrika madraca, gradi se fabrika peleta, počinju radovi na izgradnji fabrike za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, u poduzetničkoj zoni “Vrtlište” uskoro počinje izgradnja tri fabrike, u Kakanj uskoro stiže velika investicija o kojoj će javnost biti upoznata nakon što budu završene sve zakonske procedure.

NV: U Kaknju su osigurane brojne povlastice za investitore. O kakvim povlasticama se tačno radi?

U proteklom periodu osigurali smo brojne pogodnosti za investitore što je rezultiralo jačanjem poduzetničke inicijative u Kaknju i izgradnjom novih fabrika. Za gradnju objekata ovdje investitorima pripada poticaj u vidu povrata novčanih sredstava od naknade koja se obračunava za rentu i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta. Osim toga, pravo na poticaj u vidu oslobađanja od plaćanja naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta i komunalne naknade stječe investitor za parcelu na kojoj gradi objekt u periodu od pet godina od dana pribavljanja odobrenja za njegovu upotrebu.

Odlukom o općinskim taksama na istaknutu firmu određeno je i umanjenje visine taksi u većini djelatnosti te oslobađanje pojedinih taksenih obveznika u potpunosti ili za određeni period. Takseni obveznici koji su počeli s obavljanjem registrirane djelatnosti tokom tekuće godine oslobađaju se plaćanja takse na istaknutu firmu za tu godinu.

Osim ovog oslobađanja, od obaveze plaćanja takse oslobođena su pravna i fizička lica koja registriraju proizvodne djelatnosti, za prvu godinu 100 posto, a za drugu 50 posto od ukupnog iznosa taksene obaveze.

Općina Kakanj kontinuirano radi i na pripremi lokacija koje su pogodne za realizaciju poduzetničkih inicijativa.

Umjesto investitora općinski službenici preuzimaju brigu stalnog praćenja toka predmeta koji se odnose na registraciju firme kod nadležnih organa, mole za ubrzavanje procedura, daju pravne savjete i upute investitorima, s njima odlaze kod notara, pomažu prilikom prikupljanja dokumentacije, za investitore prikupljaju potrebne podatke, pronalaze najbolja rješenja kako bi investitori realizirali svoje ideje, na usluzi su im 24 sata dnevno, vrata Općine Kakanj za njih su uvijek otvorena bez potrebe za protokolarnim najavama i nepotrebnim čekanjima na sastanke, na usluzi su im svi općinski resursi.

Ali najvažnije od svega i ključno prilikom privlačenja investicija jeste osigurati imidž lokalne zajednice kao sredine u kojoj se harmonično živi i u kojoj se vrijedno radi, u kojoj ima kulturnih dešavanja, sportskih takmičenja, radnog elana i poleta…

NV: Istakli ste da biste bili voljni podijeliti iskustvo s drugim načelnicima. Možete li nam navesti bar dva ključna savjeta koja biste im dali?

Da bi se napravio uspjeh u lokalnoj zajednici, veoma je važno uvažavati mišljenje svih aktera u društvenoj zajednici. Odlične rezultate u Kaknju je pokazao razvijeni koncept dvosmjerne komunikacije s građanima i privrednicima koji se ostvaruje direktnim kontaktima te putem društvenih mreža na kojima se o svakom planiranom potezu općinske administracije provede svojevrsna javna rasprava, tako da Općinskom vijeću na usvajanje dolaze prijedlozi koji odražavaju istinske želje i interese građana. Kontinuirana komunikacija s građanima i privrednicima omogućava da se na najbolji mogući način odrede prioriteti, a uvažavanje njihovih prijedloga rezultira i njihovim uključivanjem putem rada i izdvajanja vlastitih novčanih sredstava u realizaciju projekata, što lokalnoj zajednici omogućava da uz mala izdvajanja realizira veoma vrijedne projekte i da pritom uštedi te da ušteđena sredstva preusmjeri na druge projekte i, u konačnici, ostvari čak suficit.

Potrebno je uvijek i u svakoj prilici uvažavati i mišljenje opozicije, bivših načelnika, privrednika, intelektualaca.

Važno je osigurati pogodnosti za investicije, ali treba znati da investitorima nije primarno koliko će manje novca potrošiti zahvaljujući pogodnostima. Za njih je najvažnije da osjete dobrodošlicu, srdačnost, ljubaznost i poštovanje u lokalnoj zajednici.

NV: Zaposlenima u općinskoj administraciji u Općini Kakanj prije dvije godine plaće su smanjene za deset posto, samim tim i načelniku Općine. Čak su i paušali vijećnicima smanjeni za 20 posto. Čija je to bila odluka?

Odluku je, na moj prijedlog, donijelo Općinsko vijeće Kakanj. Ako se uzme u obzir zapažen angažman vijećnika na rješavanju problema građana, velik broj vijećničkih pitanja i inicijativa, velik broj konstruktivnih prijedloga i sugestija prilikom donošenja odluka te visok nivo konsenzusa kod pitanja koja su od općeg interesa za građane Kaknja, ako se uzme u obzir vrijedan rad svih općinskih službenika, želim naglasiti da svi možda zaslužuju i veći paušal, odnosno plaću, ali oni shvataju potrebu da se ostvaruju maksimalne uštede kako bi budžet bio stabilan i kako bi odgovorio na sve potrebe građana.

NV: Je li bilo negativnih reakcija?

Ljudi su shvatili da je najvažnije osigurati stabilnost budžeta, te da postoje i drugi budžetski korisnici kojima treba pomoći putem stipendija, finansiranja volonterskog i pripravničkog rada, socijalnih davanja, tako da nije bilo negativnih reakcija.

NV: Nakon tragedije koja je pogodila naselje Bare, 19 porodica je ostalo bez domova, ili su kuće ugrožene, zbog čega su ih vlasnici morali napustiti. Iz Općine Kakanj najavljivano je da će im biti ukazana pomoć prilikom izgradnje novih kuća. Šta je danas s porodicama iz naselja Bare?

U nesreći koja se dogodila u naselju Bare, nažalost, izgubljen je jedan ljudski život i zbog toga duboko žalimo i uvijek ćemo osjećati žal i tugu zbog toga. Nakon što se nesreća dogodila, brzom intervencijom smo iz ruševina uspjeli spasiti tri mlade osobe. Ohrabruje nas činjenica da su se povrijeđena djeca oporavila, da su krenula u školu i da su se hrabro suočila s teškim životnim iskušenjem. Nesreća koja se dogodila u naselju Bare dodatno je osnažila naše zajedništvo i slogu koje njegujemo u Kaknju, dala nam je još više odlučnosti da cijenimo i slavimo život te da se ustrajnije suočavamo sa životnim izazovima. Veoma brzo smo reagirali tako da je u kratkom periodu svim porodicama iz naselja Bare, koje su ostale bez domova, isplaćena pomoć za stambeno zbrinjavanje koja je znatno veća od procijenjene vrijednosti uništenih objekata. U nekim slučajevima novčani iznos koji je dodijeljen iznosio je dvostruko više u odnosu na procijenjenu vrijednost uništenog objekta, dok je u nekim iznosio triput više, ovisno o broju članova porodice i drugim statusnim elementima.

Za porodice čiji domovi nisu uništeni ali su morale biti iseljene zbog sigurnog rizika, osigurali smo novčana sredstava za plaćanje kirije do trenutka njegovog otklanjanja.

Nermin Mandra je rođen 17. decembra 1969. godine. Mašinsku tehničku školu završio je u Kaknju, a Mašinski fakultet u Sarajevu.

U maju 1992. godine Nermin Mandra pristupa kakanjskim dobrovoljcima.

U ratnom periodu je obavljao dužnost direktora, te glavnog i odgovornog urednika JP “Radio Kakanj” do 2001. godine, kad počinje raditi u Termoelektrani Kakanj.

Bio je član Inicijativnog odbora za formiranje SDA Kakanj, a poslije i predsjednik Muslimanskog omladinskog saveza (MOS), član Povjereništva MOS BiH, član IO SDA Kakanj, a od 2005. godine je na čelu SDA Kakanj.

Na dužnost ministra za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline u Vladi ZDK imenovan je 2003. godine. Ovu dužnost obavljao je u dva mandata. U to vrijeme obavljao je i dužnost komandanta Kantonalnog štaba civilne zaštite, bio je član uprava nekoliko sportskih klubova, organizacionih odbora manifestacija, supokretač časopisa “ZE-DO eko”.

Nakon isteka drugog mandata vraća se u Kakanj na mjesto pomoćnika direktora Termoelektrane Kakanj.

Na lokalnim izborima koji su održani 7. oktobra 2012. godine voljom građana izabran je za načelnika Općine Kakanj.

Oženjen je, otac dvoje djece.

Comments are closed.