4 C
Kakanj
Petak, 26 Februara, 2021

Najniža plaća u Federaciji mora biti 1.000 KM

Imajući u vidu činjenicu da se posljednjih dana u medijima, ali i u javnosti špekulira o podacima vezanim za najnižu plaću koji su objavljeni na EUROSTAT-u, radi tačne informiranosti cjelokupne javnosti iz Saveza samostalnih sindikata BiH pojašnjavaju da EUROSTAT nije objavio iznos najniže plaće, već su na svojoj stranici napisali da BiH nema zakonski definisanu minimalnu platu na što Sindikat upozorava još od 2018. godine.

  • U Federaciji ne postoji “najniža zagarantovana plaća” od 406 KM. Postoji najniža satnica od 2,31 KM neto sa porezom na dohodak, što za 176 sati mjesečno daje iznos “minimalca” od 406,56 KM neto sa porezom na dohodak. Zakonski minimalna satnica u FBiH kada se pretvori u nivo minimalne plate, znači da je to iznos koji radnik dobije na ruke. Nema garancija da će radnik u privrednom sektoru dobiti i topli obrok, jer on može biti iskorišten kroz osigurani obrok, tako da se topli obrok ne može računati u “minimalna primanja”. Ako radnik nema članova porodice koje izdržava, ima lični odbitak od 300 KM i država mu uzme 10 posto poreza od iznosa iznad 300 KM, u ovom slučaju 10,65 KM. Dakle, ostane mu nekih 396 KM – saopćeno je iz Saveza.

“Društveno opasno povećanje” minimalca

Najniža plata, za koju je premijer Novalić 2015. godine rekao da se radi o “društveno opasnom povećanju” minimalca, kako navode iz Sindikata, formalno ne postoji, jer je bila dio Općeg kolektivnog ugovora koji je Udruženje poslodavaca FBiH otkazalo u februaru 2018. godine.

  • Kada je riječ o isplaćivanju toplog obroka i naknade za prijevoz, bitno je naglasiti da nije riječ o zakonskim kategorijama. Naime, ako nema kolektivnog ugovora (kućnog, granskog), a zahvaljujući novom Zakonu o radu ima ih vrlo malo, poslodavac ove naknade ne mora isplatiti, što veliki broj i ne čini. Postavlja se logično pitanje “Zašto se onda ove naknade isplaćuju, tamo gdje se isplaćuju?” Odgovor je jednostavan. Isplaćuju se isključivo zato što su trenutno neoporezive, topli obrok do iznosa od 1 posto od prosječne neto plaće u FBiH po danu, a prijevoz u visini cijene mjesečne karte, što je regulirano Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak. Na taj način poslodavac radniku dio primanja isplaćuje bez plaćanja obaveznih poreza i doprinosa, što mu je jeftinije. Međutim, ako se usvoje zakoni koji se spominju kao spas za radnike, sve naknade će postati oporezive, pa i topli obrok i naknada za prijevoz, odnosno biće izjednačene s platom u poreskom smislu – navode iz sindikata.

Loš socio-ekonomski status radnika

Poučeni dosadašnjim iskustvima, Sindikat je siguran da će ih veliki broj poslodavaca jednostavno prestati isplaćivati.

  • Jedan od razloga masovnog iseljavanja posljednjih godina jeste loš socio-ekonomski status radnika. Da bi se status popravio, potrebno je smanjiti poresko opterećenje plata, čime bi došlo do povećanja minimalne plate, koju treba definisati, te ukinuti oporezivanje plata do iznosa od 1.000 KM, koji je donja granica za vođenje normalnog života. Obračun plaća u ugovorima treba biti definiran u bruto iznosu, jer će se na taj način svako smanjenje doprinosa direktno usmjeriti prema plati radnika – zaključuju iz Sindikata.
- MARKETING -

NAJNOVIJE

- MARKETING -

POVEZANO