Nacionalni dan bez cigarete: Pušenje nargile oslobađa velike količine štetnih i kancerogenih hemijskih supstanci

31. januar- Nacionalni dan bez cigarete – 31. januara 1982. godine grupa studenata i profesora Medicinskog fakulteta u Tuzli, zajedno sa nekolicinom ljekara osnovala je “Sekciju za borbu protiv pušenja. Na prijedlog Sekcije 31. januar je proglašen “Danom bez cigarete” i to je postala najmasovnija preventivna aktivnost na ovom području. Cilj je upoznavanja šire javnosti o štetnosti pušenja i njegovim posljedicama na zdravlje.

Podaci SZO upozoravaju da se globalna epidemija pušenja ne smiruje. Svake godine širom svijeta od posljedica pušenja umire preko 7 miliona ljudi, među kojima oko 900 000 nepušača koji umiru usljed izloženosti duhanskom dimu od strane drugih pušača. Skoro 80%, od ukupno 1 milijarde pušača u svijetu, dolaze iz nerazvijenih ili srednje razvijenih zemalja, sa najvećim teretom obolijevanja i smrtnosti od pušenjem uzrokovanih bolesti i stanja.

Duhan ostavlja brojne negativne posljedice na fizičko zdravlje osobe, pa tako u usporedbi s nepušačima pušenje:
povećava rizik od koronarne srčane bolesti i moždanog udara za 2-4 puta
povećava rizik za rak pluća 23 puta za muškarce i 13 puta za žene
povećava rizik umiranja od hronične opstruktivne bolesti pluća za 12-13 puta (npr. hronični bonhitis ili emfizem)
pušači u dobi 30.-40. godine imaju pet puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači iste dobi.

Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju odnosno udisanju tog dima. Duhanski dim sadrži 70-tak različitih hemijskih tvari kancerogenog djelovanja. Tako je kod njih rizik od umiranja zbog koronarne bolesti 25% a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća 20-30% veći nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu.

Svjedoci smo da je sve veći broj nargila-barova, i da to predstavlja veliki javnozdravstveni problem kao i konzumiranje istih. Zabrinjavajuće je da se pomjera donje granice dobi konzumenata, koja se spustila na gotovo 11 godina, te da sve mlađe populacije posežu za konzumiranjem nargile koja takođe ima izuzetno štetne posljedice. Konzumacija jedne nargile po količini sastojaka, od ugljičnog monoksida do katranskih spojeva, ravna je gotovo 20 ispušenih cigareta.

Pušenje nargile oslobađa velike količine štetnih i kancerogenih hemijskih supstanci i nikotina u količini dovoljnoj da izazove ovisnost. Učestalo konzumiranje povećava mogućnost pojave upale pluća, hroničnog bronhitisa, alergijskih reakcija, tuberkuloze, pa i raka pluća. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, osoba se izlaže daleko većoj koncentraciji dima i otrovnih supstanci prilikom upotrebe nargile nego je to slučaj sa cigaretama
Pored toga, može izazvati i psihičku ovisnost koju prati apstinencijski sindrom kada je ne konzumiramo (glavobolja, pomanjkanje koncentracije, napetost, neraspoloženje te bezvoljnost).

Prema važečoj Klasifikaciji mentalnih poremaćaja i poremaćaja ponašanja – MKB 10, osoba koja konzumira duhan može razviti: Mentalni poremećaj i poremećaj ponašanja uzrokovan upotrebom duhana.
Najčešće se surećemo sa „štetnom upotrebom duhan“, koja podrazumijeva obrazac upotrebe koji izaziva oštećenje fizičkog i mentalnog zdravlja, te „sindromom ovisnosti“ koji uključuje skup fizioloških, ponašajnih i kognitivnih simptoma poput jake žudnje za duhanom, želja za ponovnim početkom pušenja, gubitka kontrole nad količinom ispušenih cigareta, razvijene tolerancije na duhan, zanemarivanja drugih zadovoljstava zbog upotrebe duhana, konzumiranja duhana bez obzira na upozorenje o štetnim posljedicama ili narušenog zdravlja.

Po podacima Studije o stanju zdravlja stanovništva Federacije BiH iz 2012. Godine, bilježi se 44,1% stanovnika u starosnoj skupini 18-65 godina, od čega 56,3% muškaraca, a 31,6% žena. ( Izvor: Studija o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH 2012, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, www.zzjzfbih.ba )
Prema rezultatima Globalnog istraživanja pušenja kod mladih (GYTS), koje je 2013 god. na uzorku školske djece starosnih skupina 13-15 godina proveo Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, bilježi se 12.7% trenutnih pušača, od čega 15.5% dječaka i 9.7% djevojčica. Izvor: Globalno istraživanje pušenja kod školske djece u Federaciji BiH GYTS, 2013, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 2013.)

Tretman bilo koje ovisnosti je proces, pa tako i kada govorimo o ovisnosti o duhanu. Tretman zahtijeva multidisciplinarni pristup, a samom pacijentu je potrebna podrška značajnih osoba iz okruženja te profesionalaca iz područja mentalnog zdravlja. Profesionalci uključeni u tretman ovisnosti su spec. psihijatar, psiholog, psihoterapeut, socijalni radnik, medicinski tehničar…

Nikad nije kasno da prestanete pušiti!

  • TIM CMZ KAKANJ
Možda vam se svidi

Leave A Reply