Na današnji dan 1960.godine završena izgradnja zgrade Osnovne škole “Hamdija Kreševljaković” Kakanj

Izgradnja sadašnje zgrade Osnovne škole “Hamdija Kreševljaković” Kakanj završena je 10. aprila 1960. godine.

Prvi upravitelj škole koja je nekad nosila ime “Ivo Lola Ribar” bio je Adem Haračić. U toj prvoj školskoj godini organiziran je novogodišnji karneval za građanstvo, prvo zimovanje učenika na Romaniji, organizirani su koncerti vokalne i instrumentalne muzike, osvojene su prve nagrade i pehari na sreskom takmičenju u Zenici, organizirane su akcije uređenje okoline škole… Bila je to jedina osmogodišnja škola koju su pohađala djeca sa područja gotovo cijele općine. Maksimalno opterećeni nastavnici radili su u tri smjene sa po dva razredništva, u ukupno 37 odjeljenja. Izdvajamo nekoliko imena nastavnika ove škole: Hilmija Delibašić, Mihajlo Hovanjski, Emir Omeragić…

Škola danas nosi ime “Hamdija Kreševljaković”, u znak sjećanja i pijeteta prema velikom učitelju, pedagogu i historičaru Hamdiji Kreševljakoviću.

U današnjici učenici ove škole postižu izvanredne rezultate na takmičenjima, a posebno vrijedi akcentirati činjenicu da prilikom obilježavanja svakog značajnog datuma učenici ove škole, zajedno sa svojim nastavnicima, obavezno posjećuju Gradski spomen-park i polažu cvijeće na spomen-obilježja, a učestvuju i u svim programima obilježavanja značajnih datuma iz historije Kaknja i naše domovine BiH.

U toku su pripremne aktivnosti za rekonstrukciju zgrade ove škole.

Slovo o Hamdiji Kreševljakoviću

Poslušavši savjete svoga učitelja da je pravom naučniku potrebno da se o činjenicama relevatnim za temu koju obrađuje upozna na licu mjesta, Kreševljaković je, da bi bolje upoznao glavnu oblast svoga interesovanje, Bosnu i Hercegovinu, više puta obišao. Još kao mlad iskazivao je interesiranje za starine i narodnu tradiciju. Svoj prvi prilog objavio je u listu “Behar”, a nakon toga u brojnim listovima objaljivao je do tada nepoznate pjesme i pripovijetke. Istraživao je brojna pitanja iz historije Bosne, a interesirao se i za stanje rudarstva i pitanja organizacije rudarske proizvodnje u važnijim rudarskim centrima u BiH, pa i u Kaknju. Objavio je više od tri stotine manjih i većih radova, članaka i knjiga. Njegova djela imaju ogroman značajan i trajnu vrijednost za našu kulturu i nauku.

Umro je 1959. godine.

OŠ “Hamdija Kreševljaković” Kakanj

Možda vam se svidi

NAPOMENA:Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Kakanj-x.com. Portal Kakanj-x.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Kakanj-x.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

avatar