Mladi i Izbori 2014.

Institut za razvoj mladih KULT u okviru projekta „Mladi odlučuju o demokraciji – uključenost mladih u izborni proces“ danas je u Sarajevu predstavio rezultate istraživanja o učešću mladih na izborima u BiH „Mladi i izbori“.

Ove godine, na općim izborima sigurno će glasati 48,8 posto mladih u BiH, a sigurno neće 3,5 posto. U prosjeku 13, 5 posto je onih koji još uvijek nisu odlučili da li će glasati ili ne.

– Iako je ustaljeno mišljenje da mladi u BiH ne glasaju, izborne statistike pokazuju upravo suprotno. Mladi čine 21,4 posto biračkog tijela u BiH, a njihova izlaznost na opće izbore 2010. iznosi oko 52 posto što je približno izlaznosti ukupne populacije koja je iznosila 58 posto. To znači da je na prošlim izborima glasalo 356.291 mladih od 18 do 30 godina – kazala je autorica analize istraživanja „Mladi i izbori“ Šeherzada Halimić.

S druge strane, ističe, da političke stranke nedovoljnu pažnju posvećuju pitanjima mladih, što dokazuje da „ od ukupno 65 političkih stranaka prijavljenih na predstojećim izborima, samo njih 14 u svojim zvaničnim programima imaju poglavlje posvećeno mladima.

To su: Socijaldemokratska partija BiH, Savez za bolju budućnost, Hrvatska demokratska zajednica BiH, Demokratska narodna zajednica BiH, Demokratski narodni savez, Laburistička stranka BiH, Liberalno demokratska stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata, Srpska napredna stranka, Stranka za evropsko Sarajevo, Prva bosanskohercegovačka stranka, Regionalni demokratski savez Tuzla, Stranka pravedne politike i za pravdu i red – lista Nebojše Vukanovića.

Sposobnost i dosljednost te dobri prethodni rezultati mladima su dvije najvažnije karakteristike političara. Religijska i etnička pripadnost najmanje su važni.

Kao dva najčešća razloga za glasanje mladi navode poboljšanje u društvu (66.5 posto) i ispunjavanje formalne građanske dužnosti (32 posto).

– Gotovo polovina mladih izjavljuje kako preferiraju istu političku opciju kao i većina članova njihove bliže rodbine i prijatelja. Također, oko 45 posto mladih iz urbanih i 51 posto mladih iz ruralnih sredina glasa za stranku za koju vjeruju da će im donijeti određeni dobitak – kazala je Halimić, dodajući da se većina mladih o političkim strankama i političarima informiše putem televizijskih programa.

Tek devet posto mladih smatra da su izbori regularni, a 22 posto misle da su izborni procesi neregularni. Za mlade izbori na državnom nivou su najvažniji, dok su najmanje važni izbori na entitetskom nivou.

Većina mladih, 87,9 posto navodi da su programi zapošljavanja najvažniji ciljevi prilikom odabira kandidata za koje će glasati s obzirom da je nezaposlenost jedan od najvećih problema bh. društva. Zatim slijede programi razvoja poduzetništva (50,9 posto), te programi zdravstvene zaštite (29 posto), socijalne zaštite (22,2 posto) i stipendiranja (13,7 posto).

Tako je obećanje koje bi mlade konkretno potaklo da glasaju za određenog kandidata ili stranku je obećanje o zapošljavanju i ekonomskom razvoju.

– Iako mladi uglavnom cijene mlade političare, sami se ne bi voljeli aktivno priključiti političkoj sceni. Aktivno bavljenje politikom u kontekstu ličnog kandidiranja i prisustva na izbornim listama nije opcija za 87,8 posto mladih u BiH. Broj mladih koji razmišljaju da se kandidiraju nekada u budućnosti je u prosjeku 8,8 posto, s nešto većim udjelom mladih žena koje razmišljaju o kandidaturi (10,5 posto) – rekla je Halimić.

Na predstavljaju analize ovog istraživanja, koje je podržala Vlada Njemačke, prisustvovao je ataše za kulturu Njemačke ambasade u BiH Jens Wagner, koji je poručio mladima, koji ne izađu na opće izbore, da se nakon izbora ne bi trebali žaliti na situaciju u svojoj zemlji.

– U demokratiji je važno da birači vide kakvu poziciju političke stranke zastupaju – kazao je Wagner.

Koordinatorica projekta Mirela Ajanović naglasila je da se mladi o izbornim procesima u BiH mogu informirati putem internetskih stranica www.izboromat.com  i www.integritet.ba , kao i političke inicijative mladih M1 Prava za mlade.

Možda vam se svidi

Comments are closed.